ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 63

štine, i to sve po spisku koji su načinili skrivani. Ako se dogodi da njihov predšasnik ne preda sve u redu, odmah o tome treba da obavi­jeste svu braću, koja će poduzeti što je potrebno. Sve što preuzmu treba da čuvaju. Ako se nešto izgubi, platit će na svoj račun. Njihova je briga da sve odredbe matrikule budu poznate braći i da se nikom ne oprašta za neposlušnost, da dužnici urede račune, a ostali svoje zavje­štaje. Određuju mjesto i dan škrivanima i gvardijanima kada će braći čitati matrikulu. Njihova je briga da na vrijeme nađu svećenike koji će vršiti vjerske obrede i da ih za to plate. Ako svećenici učine neki pro­pust, ne smije im se oprostiti. Pozivaju u crkvu biskupa i njegov kaptol da održe misu zadušnicu za svu umrlu braću i sestre, i tom prilikom biskupu daju 1 dukat, ili njegovu vikaru 50 soldi, ako nema ni vikara, onda ostalima 30 soldi itd. Oni vode brigu da skrivani izbroje i zapisu koliko se novca skupi od milostinje u crkvi i da se od toga plate kape­lani za svakodnevne mise i dr. Prokuratori su nabavljači voska odnosno svijeća. Gvardijanu daju 20 libri svijeća za procesije, a kad gvardijan vrati dogorjele ostatke, dobiva novih 20 libri. Oni treba da uzmu od skrivana 1 primjerak inventara i 1 podsjetnik (»memorial«) u kojem su zapisani svi zavještaji i dužnici, i treba da znaju sve prihode i rashode bratovštine. Prokuratori treba da pripreme toliko glava bijelog kruha (»d' pani bianchi«) koliko braće i sestara ima u bratovštini. Svaki kruh 1 soldo. Takav kruh i 1 zelenu svijeću dobij a svaki bratim na dan Svije­ćnice. Svake godine treba da pripreme i »tre cholacion«, i to prve nedje­lje poslije sv. Luke (»quarte .III. venec. d' fugace vxade et moxo vno ouer mezo de vin o tanto quanto sera basteuele et dar a fradeli et sorele et pueri bezognosi quela colacion«), zatim na Sve Svete (»come de soura«) i na Uskrs (»tanti agneli oue et formaglio quanto sia basteuele... et dar de quel beneditoi primo a cadaun fradelo et sorele che uegnira ouer mandara, secondarie a cadauna persona che uegnira a tuor de quel benedito a cadaun sia dato per fin che dura«). 5 Poslovi gvardijana. Mjesec dana nakon prihvaćanja te službe, u do­govoru s prokuratorima, u bratovštini čita on ili "skrivani određene kapi­tule iz matrikule, i to one koji se uglavnom odnose na tunike, njihovo čuvanje, oblačenje itd. To su ovi kapituli: XVII —XXIV, zatim LIIII i LVII. Vodi brigu o svijećama. Od prokuratora prima »libre .XX. de pexo de candele«. Poslovi skrivana. Njima se preporuča da budu poslušni prokurato­rima i gvardijanima i da točno bilježe sve prihode i da ne učine ništa što bi škodilo bratovštini. Oni moraju 3 puta na godinu braći i sestrama čitati matrikulu, i to prve nedjelje nakon sv. Luke, kad se mijenjanu starješine, čitati samo komisione, zatim na Svijećnicu kad se primaju 5 U šibenskom govoru i danas su vrlo uobičajene riječi frčLja, fràjada, fràjati, po­trajati i dr. sve u značenju: obilno jesti (i piti). Riječ fraja znači u damatinskim govo­rima ne samo obilno jedenje nego i bančenje, terevenka. Etimološki ta je riječ nastala od fraia, fradaia (lat. fraternitas), a svakako potječe iz onih vremena kad su se u dal­matinskim bratovštinama pojavile neumjerenosti u tzv. kolacionima, te su se priređivali obilni ručkovi za koje se iz blagajne bratovština trošilo mnogo novca (v. K. Zorić, ib. str. 14). Petar Skok za tu riječ navodi značenje: veselje, gozba, obilan ručak, gozbo bratovštine, užina, a tumačeći etimologiju navodi lat. fraglia — fraia, furl, fraye, fradae, fradaja (v. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva, Zagreb 1971, str. 529). 63

Next

/
Oldalképek
Tartalom