ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 438

korist istraživača, odnosno drugih korisnika, i na korist arhiva, odnosno, knjižnica, tzv. predsjedničkih biblioteka, u kojima su se takvi sistemi primjenjivali. U toku tih radova, odnosno, eksperimenata, bio je upotrijebljen sistem obrade podataka pod nazivom SPINDEX, koji je već prije primjenjivala Kongresna biblioteka (SPINDEX = selektivni permutaci j ski indeks) i koji se razvio u biblioteci na temelju adaptacije materijala IBM KWIC* software. ARCAIC sistem, primijenjen u »East Sussex Record Office« (u arhivu grofovije EAST SUSSEX) Ovaj je sistem prikazao arhivist S. C. Newton iz arhiva East Sussex. Ovdje se radi o jednom relativno manjem arhivu, čija su iskustva zanimljiva jer sredstva koja je arhiv bio odredio za kompjuterizaciju nisu bila velika, kadar arhiva također nije bio pripremljen, a potrebe službe iziskivale su da se neophodno nešto mora poduzeti budući da se postojeći kadar nije mogao povećavati iako je opseg poslova, zbog novonadošle građe i zbog povećanog broja korisnika, veoma narastao. Projekt je zanimljiv i zbog toga što je karakterističan za razvoj kompjuterizacije u arhivima, koji u pravilu nemaju svoja iskustva, nego preuzimaju tuđa, nemaju svoj program, nego obično započnu adaptiranjem tuđeg programa, pa je tako i ovaj također nastao adaptacijom jednog bibliotečnog programa. Englezi i Škoti rade po sistemu PROSPEC (djelomično je obrađen u njihovoj stručnoj literaturi: »Journal of the Society of Archivists«). Radi se isključivo o obradi novih i najnovijih spisa koji su već po formatu i drugim standardima pripremljeni za takvu obradu. Za obradu novijih spisa Foreign Officea predstoji im još veliki rad na pripremi, koji je u toku. Zapaženi su veliki problemi standardizacije riječi i pojmova. Suradnja s univerzitetskim računarskim centrom u Newcastleu je odlična. Dakle, izrađuju neke vrste specijaliziranih regesta za kompjuter, i to samo za najvažnije serije spisa. Osim toga, primjenjuje se AOP pri kontroli materijala za čitaonicu i čitače (za oko 500 čitača dnevno). Iz Belgije je održao referat Jean Pieyns, arhivist, specijalist za AOP. On je iznio da je suradnja s Univerzitetskim računarskim centrom u Liegeu odlična. Obradili su Notarske spise (1551—1744. god.), kojih imaju u ogromnoj količini. Vrijeme obradbe je 6 mjeseci, a rezultat su 4 knjige analitičkog inventara, s indeksima stvari, pojmova, vremena, mjesta i osoba. Ostali arhivisti na seminaru ovaj su rad vrlo dobro primili kao uspješan manji zadatak, dobro organiziran i izvršen. Iz Italije je dr Mariani izvijestila o eksperimentu sa Siemensovim sistemom Golem u filološkim istraživanjima. Ta su istraživanja bila financijski potpomognuta, tj. rađena su po narudžbi — ali u sklopu rada Središnjeg državnog arhiva (u Rimu). Obrada je uključivala izbacivanje svih riječi iz konteksta, njihovu učestalost — is tim u vezi sintaktička i leksikološka zapažanja, odnosno istraživanja. Kritika je bila vrlo nepovoljna, gotovo kao primjer rasipanja novca, te je izazvalo opće čuđenje zašto bi arhivi vršili filološka istraživanja. Konačna ocjena tog eksperimenta od strane većine arhivista: vrlo skup i neracionalan eksperiment (obrađeno je samo 250 isprava). • — Kratica KWIC, znači ključna-riječ-u-kontekstu : »key-word-in-context«; to je sistem indeksiranja gdje ključna riječ iz konteksta, u rečenici, prilikom automatske obrade dolazi u predmetnom Indeksu koji se izrađuje. 438