ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 439
Iz Mađarske je izvijestio dr Borsa o jednom njihovu manjem pothvatu na poluautomatskoj obradi podataka. To je zapravo samo eksperiment s rubno bušenim karticama za 50 povelja iz zbirke diploma po raznim kriterijima. U obradu su uzeti podaci o izdavaču povelje o datumu izdavanja povelje, signaturi i redni broj, te su prema tome dobili nekoliko lista s abecednim, odnosno kronološkim poretkom tih podataka. Inače za sada nemaju mogućnosti za veće akcije na području AOP, pa se zadovoljavaju ovakvim manjim više teoretskim nego praktičnim eksperimentima, prate literaturu, ali nemaju ni u perspektivi izradu nekog većeg projekta. Iz Zapadne Njemačke izvijestio je o radu sa Siemensovim sistemom Golem arhivist iz Bundesarchiva u Koblenzu dr W. Buchmann. Ta oprema je u službi njemačkih državnih ministarstava vlade u Bonnu, koja je daje Arhivu u Koblenzu na manje-više besplatnu upotrebu. Obrada je dosta skupa i za sada nije previše uspješna. Rezultati su u eksperimentalnom i radnom pogledu zadovoljavajući, ali se s njima još postupa s velikim oprezom. Obrađivana su među ostalim imena osoba i godine službe njemačkih vojnika u zarobljeništvu u 2. svjetskom ratu. Takvih zahtjeva imaju jako mnogo, pa im se isplatilo izvršiti AOP. Inače se u Saveznom arhivu u Koblenzu jedna manja radna jedinica stalno bavi takvim poslovima, vrši razna manja eksperimentalna istraživanja u okviru »on line« dijaloga sa spomenutim kompjuterskim centrom u Bonnu. Od drugih, većih i značajnijih sistema koji su u praktičnoj upotrebi u pojedinim zemljama treba posebno istaknuti sistem RECORDEX, koji je u duljoj upotrebi u državnom arhivu Kanade u Ottawi i o čijem je radu opširno izvijestio arhivist M. Carroll, koji je ujedno i rukovodilac odjela za AOP u arhivu u Ottawi. Taj sistem nisu još potpuno prihvatili svi arhivi u Kanadi, te se još ne može govoriti ni o potpunoj standardizaciji administracije koja bi bila tom sistemu prilagođena. Pogotovo to vrijedi za još veliku šarolikost standarda i formata u privatnim poduzećima, ali se i državni aparat zbog određene ustaljene i konzervativne birokracije opire takvom ujednačavanju tipova akata, što bi inače veoma olakšalo rad arhivima na automatskoj obradi spisa i omogućilo im bržu i potpuniju kontrolu nad ogromnim masama dokumenata koje dolaze sada u arhive. Sistem RECORDEX, iako je zapravo i taj sistem tek u eksperimentalnoj fazi, ipak predstavlja velik korak naprijed na upotrebi AOP u arhivima. Osnovna prednost mu je velika fleksibilnost, mogućnost da obrađuje velik broj podataka s nekoliko tisuća znakova u toku jedne obrade, a osim toga nije vezan na neki previše ustaljeni i točno određeni redoslijed kojim se podaci stavljaju u kompjuter za obradu, već se taj redoslijed može i dosta slobodno, prema potrebi mijenjati. Smatra se da je taj sistem, barem prema kanadskim mjerilima, relativno i dosta jeftin, te se cijena koštanja pojedinih faza obrade smatra ekonomski opravdanom, što je veoma važan element pri projektiranju takvih sistema, te se takve cijene u projektima uvijek i navode, s oznakom godine u kojoj su te cijene kalkulirane, jer se inflacijske tendencije i na tom području i te kako osjećaju, usprkos tome što stalni napredak tehnike omogućuje i određeno pojeftinjenje troškova za AOP u cjelini. U toku su, međutim, stalni eksperimenti s novim varijantama starih sistema, koji tako promijenjeni pod novim imenom pružaju nove mogućnosti za primjenu AOP u arhivima. Potrebno je stoga, a to je u mnogim izlaganjima naglašeno, neprestano pratiti dinamičan razvoj na tom području, znanstvenu djelatnost u okviru informatike općenito i primjenu AOP u arhivima posebno. M. Carroll je kasnije u diskusiji posebno naglasio kako osobno smatra da će se modifikacije sistema MARC koji je do sada veoma uspješno primjenjivan u biblioteci američkog kongresa u Washingtonu, pokazati kao 439
