ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 379

[str. XI—XIV]. Ovaj dio u sadržaju nije označen stranicama. Zatim slijedi Vodič kroz fondove i zbirke, tehnički istaknut kao glavni dio knjige (str. 1— —193). U trećem dijelu nalaze se Predmetni registar [str. 195—201], Registar fondova i zbirki po mjestu nastanka [str. 203—209] i Popis skraćenica [str. 209—210]. Ovaj dio, kao i prvi, nije označen stranicama. Kad promatramo Vodič kao knjigu u cjelini, tada pod naglašenim na­slovom Uvodne napomene nalazimo podnaslov Upute za korištenje vodiča [str. IX—XI], a kako i spomenuti naslov Istorijat Arhiva Hercegovine Mo­star s odgovarajućim tekstom dolazi neposredno iza Uputa, čitatelj može po­misliti da i ovaj članak spada u Uvodne napomene. U širem smislu riječi Istorijat spada u uvodne napomene, ali onda nas zbunjuje popis naslova u sadržaju. Te poteškoće su se mogle izbjeći na više načina, a jedan bi bio i taj da je Istorijat otisnut na početku iduće stranice. U Uvodnim napomenama naglašava se da je Vodič odgovor društvenoj obavezi »o javnosti i dostupnosti arhivske građe u naučno-istraživačke svrhe i druge društvene potrebe« [str. IX], tako da objavljivanjem ovog Vodiča Arhiv »izvršava svoje obaveze i zadatke, udovoljava zakonskoj obavezi publi­ko van ja naučno-informativnih sredstava, pruža naučnoj i društvenoj javnosti podatke o arhivskoj građi, izvršava zaključke arhivskih ustanova SRBiH o izradi Vodiča kroz arhivsku građu u Republici i daje prilog obavljanju tog zajedničkog posla« [str. IX] (potcrtao A. N.). Bez ikakve sumnje, autori i dugogodišnji radnici u Arhivu Hercegovine odgovorili su »društvenoj obavezi« i preko Vodiča ponudili su javnosti skoro svu [str. X] arhivsku građu koja se nalazi u depoima Arhiva, i nadalje, nude uvid u ukupno obavljene poslove u Arhivu Hercegovine i mogućnost »da se ocijeni društvena korisnost i raison d'etre ove specifične kulturne ustanove« [str. IX]. U pododjeljku) Upute za korištenje Vodiča naveden je način obrade fondova i zbirki u Vodiču, a to znači i u depoima Arhiva, a završava napomenom da se na kraju knjige na­laze razni registri. U Istorijatu Arhiva Hercegovine Mostar navedeni su najvažniji podaci o osnutku Arhiva (god. 1954), o njegovu konačnom nazivu (1964), o marljivom radu članova, zaštićivanju arhivske građe, o uvođenju društvenog samouprav­ljanja (1959), o formiranju organizacijskih jedinica: Odsjek za arhivsku građu, Odsjek za vanjsku službu i Odsjek za opšte poslove; zatim se navode podaci 0 akciji popisivanja arhivske građe na području Hercegovine (1961) i o rezul­tatima te akcije (»zabilježeno je 2.470 aktivnih i pasivnih registratura«). Na­kon tih akcija prešlo se na obradu najvrednije dokumentacije Arhiva — Orijentalne zbirke, koja sadrži građu iz XVI —XIX stoljeća. Uz formiranje Odsjeka za građu radničkog pokreta (god. 1963) navode se još neke pojedinosti 1 podaci o daljim aktivnostima. Aktivnost Arhiva zapažena je i na kulturno­-prosvjetnom polju: održavana su predavanja »na osnovi arhivske građe«, organizirani su posjeti učenika raznih škola Arhivu, pripremane su izložbe itd. Na istom mjestu naglašeno je da su za pojedine fondove ili zbirke iz­rađena raznovrsna naučnoinformativna sredstva: sumarno-analitički inventari, kronološko-tematski katalozi i razni registri. Sva ta sredstva omogućuju istra­živačima »brže korištenje arhivske građe« [str. XIII]. Prije popisa onih koji su radili »na sređivanju i obradi arhivske građe« [str. XIV] iznose se rezul­tati njihova rada. Tako je Arhiv Hercegovine »kroz nepune dvije decenije« preuzeo »260 fondova i sakupio ili otkupio 32 zbirke arhivske građe«, a »u depoima Arhiva pohranjeno je oko 1.200 dužinskih metara građe, od kojë je, ističe se u istorijatu, arhivistički sređeno 740 dužinskih metara, registraturno 50 dužinskih metara, a nesređeno je 400 dužinskih metara« [str. XIV]. Središnji i glavni dio knjige, prema sadržaju, nosi naslov Vodič kroz fondove i zbirke (str. 1—193). Međutim, taj naslov nije otisnut na stranicama ove knjige, što je, bez ikakve sumnje, propust. Spomenuti dio knjige počinje obradom pojedinih zbirki i fondova. 379

Next

/
Oldalképek
Tartalom