ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 35

nobilium iudicium facere et iusticiam impendere debebunt, et tandem si iidem exponentes super eiuscemodi nova adiudicacione vestra in facto ipsius iuramentalis deposicionis prius adiudicate per vos facta contentari voluerint, extunc aliud habere nolentes, causam premissam simulcum cunctis processibus suis absque omni gravamine dictorum exponencium ampliorique subterfugio et difficultate aliquali in presenciam personalis presencie nostre per litteras vestras ipsis partibus per vos prefigendas transmittere modis omnibus debeatis et teneamini et aliud nullomodo facturi presentibus perlectis exhibenti restitutis. Datum Bude in festo Beate Katherine virginis et martyris. Anno Domini millesimo quingentesimo decimo sexto. Unde nos tenorem pretactarum litterarum dicti domini nostri Lodovici regis preceptoriarum de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali presentibus litteris nostris patentibus transscribi et transsummi facientes eisdem actoribus duximus concedendas, iurium eorundem ad caultelam, communi iusticia suadente, présentes autem sigillis iudicum nobilium comitatus Crisiensis fecimus consignare. Datum Crisii predicta secundo die diei Congregacionis nostre prenotate. Anno Domini millesimo quingentesimo decimo septimo. Mađarski državni arhiv u Budimpešti, Diplomatikai levéltâr, br. 101511. IV SELJAČKA BUNA NA VLASTELINSTVIMA BELI I IVANCU 1568—1569. GODINE O seljačkoj buni koja je 1568. i 1569. zahvatila vlastelinstva Belu i Ivanec, posjede obitelji Pethö de Gerse, saznali smo nedavno zahvaljujući spisima Arhiva obitelji Festetić u Mađarskoj. Buna je, čini se, izbila zbog povećanja naturalnih podavanja i tlake. Ali seljaci su kao svoj glavni zahtjev zatražili da se obnovi važnost privilegije belskog priora Ivana Paližne iz 1396. za stanovnike »libere ville« u Ivancu i da se odredbe te privilegije primijene na sve podložnike vlastelinstva. Ta je privilegija, inače, propisivala feudalne terete stanovnicima nekadašnjeg trgovišta u Ivancu (»villa Sancti Johannis«). Kao što je inače slučaj u svim sličnim privilegij ama, glavno podavanje tih stanovnika bila je novčana daća. Tlaka je iznosila samo desetak dana na godinu. Borba seljaka za tu privilegiju bila je zapravo borba za radikalno smanjivanje svih feudalnih tereta. Prema zapisima vlastelina Ladislava Pethöa (»o događajima, kako bi ih se spomenuli i naši potomci«), buna je započela 5. travnja napadom seljaka na kaštel u Ivancu. Naoružani seljaci iz sela oko Ivanca otišli su, kako piše Pethö, u »njemačku državu« (nemet orszägban). Vjerojatno se radilo o namjeri seljaka da se isele u Štajersku. Čini se da je ta namjera navela Pethöa da se prema pobunjenicima odnosi obazrivo. Poslao je za njima plemićkog suca s pozivom »da se vrate kući kao da nisu ništa napravili«. 35