ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 36

U svibnju 1568. seljaci na posjedima oko Bele izveli su također nekoliko oružanih akcija i zauzeli belski majur. Prema Pethöovim zapisima, pobunjenici su se 28. svibnja vratili iz »njemačke države«. Već 30. svibnja održani su s njima u Beli prvi pregovori. U tim su pregovorima, osim banskih izaslanika i vlastelina, sudjelovali okolni feudalci Šimun Keglević, Petar Ratkaj, Stjepan Bradač i neki plemići. Feudalci su energično odbacili zahtjev pobunjenika da se prizna važnost isprave priora Paližne iz 1396. godine. Zatražili su da ban vojskom uguši tu bunu. »Neka Vaše prečasno gospodstvo zbog budućeg mira jadne Kraljevine predusretne buduće zlo« — pisali su okupljeni feudalci biskupu i banu Jurju Draškoviću — »da u vrijeme banovanja Vašeg prečasnog gospodstva seljaci ne bi oduzeli slobodu gospodi i plemićima Kraljevine i da se ne bi prolijevala nedužna krv kao u doba križara u Ugarskoj.« Cini se da je upravo ova grupa velikaša postavila pitanje seljačkih pobuna i nemira na zasjednju hrvatskog sabora 24. lipnja 1568. Sabor je zaključio da se seljački nemiri moraju suzbijati oružjem, čime se očigledno htio radikalizirati odnos bana prema pobunjenicima na vlastelinstvima Beli i Ivancu. Ban je doista najoštrijim prijetnjama već idući dan zatražio od tih seljaka da odlože oružje i budu pokorni svojoj gospodi. »Ako još budemo čuli za neku vašu bunu« — prijetio je biskup — »tako ćemo vas kazniti svim prikladnim i za to potrebnim sredstvima da ćete se zbog toga kajati ne samo vi, već će to možda oplakivati i vaša djeca.« Ustanici su u rujnu 1568. obnovili oružane akcije. Ali biskup ipak nije na njih napao vojskom. U listopadu su s buntovnicima održani drugi pregovori, na kojima su utvrđeni feudalni tereti svih podložnika tih posjeda. Mir je, međutim, uspostavljen tek na trećim pregovorima između vlastelina i pobunjenika, koji su obavljeni početkom 1569. pred banom i biskupom Draškovićem. Posebnim ugovorom ponovo su kmetovima propisani feudalni tereti. Utvrđeno je da se desetina plaća u novcu, a smanjene su i seljačke radne obaveze. Tako je buna na vlastelinstvima Beli i Ivancu završila djelomičnim uspjehom pobunjenih seljaka. 1. 1568. V 30. Bela Grupa velikaša i plemića opisuje pobunu seljaka u Beli i Ivancu i traži od bana i biskupa Draskovića da je najenergičnije uguši. Reverendissime domine, domine nobis semper observandissime, serviciorum nostrorum debitam commendationem. Vestrae Reverendissimae Domina tioni significare voluimus, qualiter nos rogati per egregios dominos Benedictum et Ladislaum Pethew, vicinos nostros, hue ad castellum Iwancz venimus, ubi Dominos Joannem Forchych vicebanum et alterum Joannem Petrychewych viceprothonotarium Regni, Gregorium Myndczenthy magistrum curiae Vestrae Reverendissimae Dominationis, et Gasparem de Drwskocz notarium 36