ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 313
Ali, u to vrijeme raste potreba za popravljanjem vrlo trošnih krajiških utvrda. Ponovo veći teret nosi Hrvatska (Partes transcolapiane), koja ne plaća diku. Teret javnih radova naročito raste od 1557. dalje, kad je posljednji hrvatski sabor odbio zahtjev vladara da se sruše najvažnije utvrde u Hrvatskoj. Kako Sisak gradi sam zagrebački kaptol sa svojim podložnicima, javni radovi na slpv^nskim utvrda- K OPV ma usredotočeni su uglavnom na Ivanić, Križevce i Koprivnicu. Već pedesetih se godina posvećuje posebna pažnja Ivaniću kao jednoj od najvažnijih utvrda u tom dijelu Slavonije. Briga oko utvrda u Pokuplju ostaje uglavnom banovima i zagrebačkom biskupu. Najveća je biskupska Hrastovica. Sabor 1557. stvara zaključak o utvrđivanju gotovo svih pograničnih slavonskih i hrvatskih utvrda. 342 Zaključeno je i to da se drvo za utvrđivanje smije uzeti iz svih šuma bez obzira na zabrane ili vlasništvo. Na rad se obvezuju gotovo svi stanovnici — štaviše, i pleV mići jednoselci pješačkom tlakom — tako da su izuzete samo udovice i siročad. Kmetska se tlaka određuje prema dimovima. Svaki dim (de singulo fumo iuxta regiam dicam) dovest će po 10 greda (dužine od 12 lakata) na određena mjesta, a vozit će ih po 10 radnika (laboratores), dakako kmetova. Na posljednjem burnom hrvatskom saboru u Steničnjaku (1558) hrvatsko plemstvo s velikašima preuzima na sebe, kako je spomenuto, spašavanje svih oštećenih utvrda koje je vladar htio rušiti. Trebalo je utvrditi Krupu, Tržac, Slunj, Otok i Bušević i podići na Glini i Mrežnici »indagines«. Na saboru je odlučeno da na ovim utvrdama radi nekoliko stotina radnika, i to 15 dana. 343 Kako su prekokupski krajevi i za Maksimilijana sačuvali oprost od dike, ostaje im i povećana obveza javne tlake. Premda se broj utvrda koje je trebalo utvrđivati smanjio i određeni su zaista najnužniji radovi — utvrđuje se Cetin i Tržac i gradi Preseka kao nova utvrda na Glini — ipak je broj radnika — kmetova povećan. Naime, pozvano je na šestodnevni rad 758 »laboratores« i 90 kola. 344 Ipak se odredbe sabora ne provode u djelo tako kako bi trebalo, i zato je na saboru stvoren zaključak neka banovi bez odlaganja natjeraju plemstvo da pošalje radnike na ona mjesta koja je prema ranijim saborskim zaključcima trebalo utvrditi. 345 No 1567. ni zagrebačka ni križevačka županija ne oslobađaju se od javne tlake. Svaka porta ili dim treba da pošalje do Koprivnice ili Ivanića 6 »pješačkih radnika« (laboratores pédestres), 4 grede (od 12 lakata), a po 2 dima 1 kola šiblja. Određuje se, nadalje, tko će nadzirati te radove, sabor se tada vrlo oštro opro kraljevu zahtjevu da se nekim kraljevskim činovnicima ukine dotadašnje oslobođenje od javne tlake. 348 No ovaj i idući sabor ponovo pozivaju plemstvo da izvrši svoje obveze što se tiče javne tlake. Čini se zato da se plemstvo ustručava na saboru protiviti se zaključku o dužnoj tlaci, i utoliko je velikodušnije odobrava, ukoliko je sigurnije da je neće izvršavati. 3« Acta comitialia, ÏTI, str. 6—8. 3« Acta comitialia, III, str. 25. Broj se radnika ne može točno utvrditi jer nije uvijek naveden. 3*» Acta comitialia, TJI, str. 160—161. 345 Acta comitialia, III, str. 169. 346 Acta comitialia, III, str. 171. 313
