ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 306

Naime, u najstariji dosad poznati popis dike iz 1543.

304 uneseni su najprije podaci o taksi Donjokriževačkog grada (Civitas inferior Crisiensis), a zatim i Gornjokriževačkog grada (Civitas superior Crisiensis). Taksa je za prilike XVI st. dosta visoka (90 i 24 forinta).

305 Za Varaždin je unesena isto vrlo visoka svota od 300 forinti, ali je dodano: »Civitas Warasdiensis non admisit se dicari, est tarnen illis data dica florenos 300.«

306 Ništa manja nije svota kojom je opterećena »Civitas Montis Grecensis«, koja treba da plati 350 forinti.

307 Do neobično velike svote takse slavonskih gradova dolazilo je vjerojatno zato što se plaćala za čitav gradski kotar, dakle i za sela koja su se na gradskom području nalazila. Međutim, sela koja su pripadala gradu, ali su se nalazila izvan njegova kotara, plaćala su diku, odnosno taksu posebno. Čim je Maksimilijan II došao na vlast, uzima u svoje ruke oporezivanje slavonskih gradova — uz navedene i Koprivnice — i sve do osamdesetih godina vladar i njegova ugarska komora u Požunu određuju takse spomenutih gradova. Tada se gotovo iz godine u godinu ponavlja isti proces: kralj određuje gradovima vrlo visoku taksu — Varaždinu i Gradecu i po 1000 forinti — a oni onda preko sabora, bana ili ugarske komore nastoje svotu smanjiti. Gotovo uvijek im to i polazi za rukom jer nalaze takve razloge koje vladar prihvaća kao opravdane. Gradec obično prijeti da će se raseliti, Križevci upozoravaju na neposredno tursko susjedstvo, a Varaždin na česte poplave Drave koje im odnose polja. Zanimljiva je molba Križevaca, koji se 1568. pozivaju na Ferdinandov privilegij prema kojem su oslobođeni »ab ordinarie taxe solutione«.

308 Kako Maksimilijan i ugarska komora ne žele izgubiti taj porez, niti biti gori prema gradu od Ferdinanda, odgovaraju građanima da je ovaj sadašnji porez neredovan (taxa extraordinaria et per incerta annorum inter valla ciuitatibus imponi solita), premda to nije bila istina. U smanjivanju razrezana poreza vladar postupa kako mu se svidi. God. 1568. smanjuje Križevcima svotu takse s 800 na 500 forinti, Varaždinu s 1000 na 800, a Zagreb, točnije Gradec, prolazi najbolje jer mu je taksa snižena s 1000 na svega 500 forinti.

309 Slavonsko-hrvatski sabor zastupa uvijek načelno stajalište da su kraljevski porezi gradovima »nepodnošivi« (taxe intolerabiles) i zato uvijek predlaže vladaru da ih snizi. Koprivnica je jedini grad kojemu vladar ponekad oprašta čitav porez.

310 Ako na osnovi visine takse spomenutih slavonskih gradova smijemo zaključivati o njihovu materijalnom položaju oko sedamdesetih godina XVI st., onda najodličnije mjesto zauzima Varaždin (plaća taksu od 300 ugarskih forinti), zatim Križevci (taksa od 200 forinti), dok su Gradec (150 for.) i Koprivnica (100 forinti) daleko zaostajali za njima.

311 Taksa je Varaždina veća po svoj prilici zato što je Maksimilijan dopustio da građani uberu diku iz nekih gradskih sela. Da taksa opterećuje gradove 304 Vidi: V. Klaić, Popis ratne daće u Slavoniji godine 1543, »Vj. Zern, arkiva«, IX, 1907, str. 84. 305 To je uz Moslavinu Petra Erdeda (koja plaća 200 forinti, dakle ima 440 dimova) najveća svota u križevačkom komitetu. Vidi: V. Klaić, n. dj., str. 83—84. 306 JV. dj., str. 85. s» N. dj., str. 91. 308 Acta comitialia, III, str. 205. 309 Acta comitialia, III, str. 221—222. 31

° Na primjer g. 1569. Vidi: Acta comitialia, III, str. 267. 311 Acta comitialia, III, str 348. 306