ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 305
oko desetine (vidi str. 318) Grdak šalje ugarskoj komori, među ostalim, i ovu tužbu: »Item, đicam Regiam in bonis castri Zomzedwara a colonis exigere fecit iuxta priorem connumerationem et sic praetium decime dominis capitularibus ecclesie Zagrabiensis ex eadem dica, videlicet florenos centum persoluit; speratur ut ipse aliam taxam iuxta nouam connumerationem imponet, talesque florenos loo ab eisdem miseris colonis dono habere voluerit, nisi reverendissimae, magnificae et generosae dominationes Vestrae superinde secus providebunt«. 300 Grdak, dakle, tuži Taha da je ubrao diku po staroj konumeraciji i njome isplatio kaptolsku desetinu. I budući da je Grdak uvijek »tužilački« raspoložen protiv Taha, on ga već unaprijed prijavljuje zbog toga što se »treba nadati« da će još jednom, po novoj konumeraciji oporezovati podložnike — ako ga ne spriječi komora — i tako uzeti 100 forinti kao dar od kmetova. Međutim, i prvo i drugo ubiranje dike Grdak ne smatra nezakonitim! Druga vijest o Tahovu ubiranju dike potječe, kako smo istakli, iz svršetka 1571. 301 Činjenicu da su ubijeni Tahovi ljudi koji su ubirali diku na stubičkom dijelu posjeda mogli bismo protumačiti kao izraz nezadovoljstva podložnika s vlastelinovim ubiranjem kraljevskog poreza samo u onom slučaju kad ne bismo vodili računa o uzrocima pobune 1571/72. Naime, danas je iz novo izdane izvorne građe jasno da se stubički podložnici u krajnjoj liniji dižu tada zato da ponovo istjeraju Taha s vlastelinstva! To im nakon višemjesečne borbe i polazi za rukom. Oni čine uslugu Uršuli i njezinim rođacima i za njih i osvajaju stubički kaštel. 302 Sve, dakle, upućuje na to da su podložnici iskoristili ubiranje dike kao povod za početak borbe protiv Taha i u korist Uršule. Stoga podložnicima kao i prije Grdaku ne smeta Tahovo ubiranje dike, nego činjenica da je on vlasnik polovice susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva, s kojega ga žele maknuti. Svoje namjere počinju, poticani od Uršule i uz pomoć komorskih činovnika, ostvarivati na Božić 1571, kad ubijaju spomenute Tahove ljude u Stub ici. 303 Prema tome, iako nije uobičajeno da vlastelin sam ubire javne poreze na svojem posjedu, Tah je poput drugih slavonskih velikaša ipak sam skupljao diku, ali mu to nitko nije zamjerao. Stoga u tom Tahovu Ç) činu ne treba tražiti uzroke oružanog otpora pobunjenika u 1572/73. 5 godini. b) Taksa slobodnih kraljevskih gradova Slobodni kraljevski gradovi — zagrebački Gradec, Varaždin i Križevci — nemaju doduše, s obzirom na različit pravni položaj, jednak odnos prema vladaru, ali su oni unatoč tome svi redom u XVI st. opterećeni posebnim javnim ili vladarevim porezom, koji se u izvorima zove taksa (taxa regia). Prema rijetkim sačuvanim podacima slobodni kraljevski gradovî~placaju za Ferdinanda ratni porez kao i plemstvo. 300 J. Adamček, Građa, str. 251; vidi i str. 253. 3 °i Vidi: V. Klaić, Tužba Franje Taha, str. 134. 302 N. dj., str. 134—136. 303 TJ prilog takvoj pretpostavci Ide i činjenica da su stubički podložnici, u znak prosvjeda protiv Tahova činovnika, a ne zbog dike zabranjivali tri dana da se mrtvo \> tijelo ubijenog Tahova činovnika pokopa. Kad bi bila riječ o diki, oni bi se oprli pla- V ćanju, a ne bi ubijali Tahova čovjeka. 2Q Arhivski vjesnik 305
