ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 304
polja, i vinograde ima i takvih koji su bogatiji od kolona. Car misli da druga i treća skupina treba plaćati porez prema njegovu ranijem prijedlogu. 294 Premda je vladar saznao za još neke zloupotrebe regnikola, »ratno stanje« se nastavlja, i Maksimilijan 1572. dobiva jedva 3.000 forinti za čitavu Ugarsku. 295 / Prema tome, za posljednjih godina Ferdinandova i prvih godina Maksimilijanova vladanja ne prestaju sukobi između vladara i plemstva oko ratnog poreza. Plemstvo se ne ustručava da u međuvremenu izvuče iz spora korist za sebe i prijavljuje kmetske posjede tako kako mu se sviđa i diku, ubire za sebe. Ako, dakle, u tom razdoblju nailazimo na iste pojave s jedne i druge strane Drave, onda ih valja pripisati istim uzrocima, tj. općenitom nastojanju regnikola da vladarske prihode, pogotovo ratni porez prisvoje za sebe. Vrlo je karakteristično da prva dva Habsburgovca nisu u tom pogledu nadjačala plemstvo. No s obzirom na to da na razvitak javnih poreza u XVI st. gledamo u svjetlu akcija buntovnih podložnika na susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, treba utvrditi nije li možda Tahovo ubiranje dike jedan od uzroka oružanog ustanka ili točnije akcije protiv Taha, koja počinje potkraj 1571. god.? Pitanje je umjesno zato što prema izjavi samoga Taha pobunjenički otpor 1571. (25. XII) počinje ubojstvom Tahova stubičkog stražara Mihajla Horvata i njegova pomagača, koji su skupljali kraljevsku diku (dicam regiam). Ne bi, prema tome, bilo nemoguće da ovaj buntovnički korak protumačimo kao odgovor nezadovoljnih stubičkih kmetova na Takovo nezakonito ubiranje dike! Da li drugi podaci iz to vremena potvrđuju takvu pretpostavku? *> Podaci o diki na spomenutom vlastelinstvu vrlo su rijetki. Iz izvještaja što ga 1538. pišu Ferdinandu njegovi banovi jasno proizlazi da Kocijan i knezovi Zrinski zadržavaju diku za sebe. 296 Kocijan je vlasnik susjedgradsko-stubičkog posjeda. Ipak je tada u zemlji izvanredna situacija jer Kocijan drži još uvijek velik broj plaćenika u svojoj službi i ima, prema tome, opravdanja za takvu »neposlušnost« prema vladaru. Tragičan Kocijanov svršetak potiče vjerojatno Ferdinanda na samilost prema njegovoj udovici, i vladar 1539. odustaje od namjere da s njegova posjeda utjera »restancije« od 600 forinti. Svom dikatoru koji prijeti udovici da će zbog zaostalog poreza opljačkati podložnike zabranjuje da bilo što poduzima na spomenutom vlastelinstvu. 297 U vrijeme vlasništva J. Laskog pokušava se njegov upravitelj oprijeti plaćanju dike. Obraća se Ferdinandu opisujući mu teško stanje kmetova koji nemaju što jesti i moli ga neka im oprosti kontribuciju za tu godinu. 298 Podaci o diki na Susjedgradu i Stubici za Tahove »vladavine« vrlo su rijetki, ali dovoljno jasni. Odnose se najprije na trogodišnje razdoblje komorske uprave, dakle na doba najvećih sukoba na vlastelinstvu. Komorski upravitelj Stjepan Grdak najveći je, kako je s pravom u najnovijoj literaturi o buni konstatirano, 299 Tahov neprijatelj i njegovo je djelo neprestano nagovaranje podložnika protiv Taha. Upravo u doba sukoba 294 Monumenta comitialia, V, str. 369. 255 Monumenta comitialia, V, str. 462. 296 Acta comitialia, II, str. 185—186. 297 Monumenta Habsburgica, U, str. 457, g. 1539. 291 Monumenta Habsburgica, ni, str. 70—71. 299 Prva komorska uprava na susjedgradsko-stubičkom posjedu je od 10. Xil 1566 do 22. VII 1569. Vidi: J. Adamček, Prilozi povijesti seljačke bune, str. 56—€0. 304
