ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 276

navode upute o gotovo svim onim utvrdama koje nisu pripadale kraljevskim kapetanijama u Bihaću, Ogulinu i Senju.

120 U takvim međusobnim odnosima broj se kraljevskih utvrda u Pokuplju ne povećava, premda će vladar nastojati da i u neke utvrde, kao što je kaptolski Sisak, stavi svoje posade. No zagrebački kanonici, koji uz ne male troškove grade novu ključnu utvrdu — Sisak je prema zaključku sabora 1570. »a partibus hostium fidei Christiane vere clavis fluviorum Zawi et Colapis«

121 — ne puštaju sve do kraja stoljeća vrhovne krajiške kapetane i njihove vojnike u tu svoju utvrdu. Isto tako se ne ostvaruje Maksimilijanova želja da 1570. iz Nadaždova Steničnjaka načini svoju utvrdu.

122 Shvativši da će obrana Pokuplja ostati dužnošću hrvatskog plemstva i velikaša, sabor se 1577. ne ustručava, kako ćemo još kasnije vidjeti, »pecunie fumales« pretvoriti u stražarsku službu.

123 Ipak neposredno prije osnutka Karlovca Habsburgovac drži na Hrvatskoj i Slavonskoj krajini oko 100 utvrda pod svojim zapovjedništvom. Naime, štajerski, kranjski i koruški staleži šalju 1577. iz Beča »die kriegstat Windischer vnd Crabatischer graniczen« s točnim popisom vojnika i utvrda na obje Krajine, a nadvojvoda Karlo i sam daje nadvojvodi Ernestu podatke o stanju na Krajinama iste godine. Izvještaj nadvojvode Karla je vrlo zanimljiv.

124 On priznaje da se Hrvatska krajina sastoji od 52 utvrde (An der Crabatischen gränicz seind vorhanden 52 heuser) kojima su potrebne posade i straže, a dužina je Krajine 36 ugarskih milja. Glavna su središta Hrvatske krajine (die fürnemisten haubt vnd granicz fleckhen) Senj, Bihać, Hrastovica (dotad biskupska) i Ogulin. Senj zapovijeda nad osam »anndere geschlossen oder granicz heuser«. To su Ledenice, Brinje, Brlog, Otočac, Prozor, Dabar, Jesenje i Bag. Bihać ima, naprotiv, 25 »orth vnd graniczheuser« koje je dužan braniti.

125 Hrastovica je kao treće središte Hrvatske krajine vrlo velika — tada se sama sastoji od dvije utvrde — i povjerena joj je obrana nad 12 utvrda u okolici (Blinja, Vinodol, Bojna, Gora, Ajtić, Mazin ili Dugi Simon, Kaštel, Greda, Mutnica i Donji i Gornji Gradac, Zrin i Gvozdansko). Ogulin leži prema Kranjskoj i podložno mu je 5 utvrda (Modruš, Plaški, Svetice, Sv. Juraj, Tounska Peć i Ključ). Karlo zatim nabraja kakvo se oružje i ratne sprave nalaze u spomenutim utvrdama i koliko bi ga još trebalo dovesti. Slavonska krajina (Windisch granicz) ima prema istom izvještaju nadvojvode Karla ova najvažnija središta: Ivanić, Križevci, Koprivnica, Varaždin i Zagreb. Nadvojvoda je svjestan da bi kaptolski Sisak mogao biti jedna od najsigurnijih utvrda, ali u njemu nema carskih četa. Stoga ostaje Ivanić kao »erste vnd eusseriste graniczhauss herdisshalb der Saw«, koji zajedno sa sedam njegovih utvrda treba još dobro opskrbiti "» Acta comitialia, III, str. 58—59. "> Acta comitialia, III, str. 288. m Acta comitialia, III, str. 281. Acta comitialia, III, str. 499. 124 Spomenici Krajine, I, str. 41—44. 125 Spomenici Krajine, l, str. 41. Bihać »so am miterspil der Crabatischen graniczen, doch gar weit hinauss gegen den feindt ligt«, a utvrde koje opskrbljuje vojskom i municijom su ove: Rlpač, Sokol, Drežnik, Tržac, Slunj, utvrda i varoš Cetin, Izačić, Topllćki Turanj, Brekovica, Ostrožac, Kremen, Hojsić, Blagajski, Hresno, Gornja KladuSa, Sv. Juraj u Ostrožačkoj šumi, Podzvizd, Peć, Sturlić, Vranograč, Perna i Kneja. 276