ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 277
oružjem. 126 I Križevac je »haubtbefestigung« u sredini Slavonske krajine i ima oko sebe 12 »graniczheuser«. 127 Koprivnica je, naprotiv, »drit haubtfeste« uz Dravu i ima uz sebe 5 »orth vnd granycz heuser«, 128 dok je metropola Slavonske krajine Varaždin (uz njega su 4 utvrde), koji također treba dobro opskrbiti vojskom i oružjem. 111- Zatim nadvojvoda Karlo nastavlja: »Noch ist ain haubt graniz stat im Windischland Agram g enannt , ligt an ainem* brth, das mit Crobaten vnd Windischlannd "guete correspodencz hat«; uz njega su njegovih 7 »heusser« (Bisag, Novigrad na Savi, Hrastelnica, Rakovec, Lovrečina, čejnova i Hum). Slavonska granica ima,'dakle, svega 29 utvrda, koje su smještene od pokupske Hrastelnice do Drave. f Za problem o kojem ovdje raspravljamo postavljajući pitanje kakav utjecaj ima krajiška organizacija na planove Gregorica i njegovih drugova, vrlo je važno naglasiti poseban položaj Zagreba, točnije zagrebačkog Gradeca. Naime, ako priznanje nadvojvode o važnosti Gradeca kao krajiškog središta spojimo s izjavama pobunjenjika o »Khayserliche stell« ili o »carskoj upravi« upravo u tom mjestu, onda nam se sam od sebe nameće odgovor zašto kraljevski Gradec ima određenu ulogu u buntovničkim planovima. Gregoriću kao i drugim vojničkim zapovjednicima nije nepoznato da je to jedini slobodni kraljevski grad koji je zadržao svoj odličan položaj i u XVI st. nije došao pod vlast bilo kojeg slavonskog velikaša. Pedesetih godina radi ban Nikola Zrinski ozbiljno na tome da se Gradec, koji je i dotad imao gradske bedeme — što bolje učvrsti. 130 Štaviše, Ferdinand obećaje 1552. zagrebačkom biskupu da će utvrditi »arcem zagrabiensem«, dakle i biskupski Zagreb, 131 ali se dobre namjere vladara razbijaju na pomanjkanju sredstava. Jer kad ban Nikola dolazi na Gradec da odredi što će se učiniti od ubrane tridesetine, ne nalazi ni obula! 132 I sabor koji se 1557. sastaje na Gradecu moli vladara da svoj slobodni kraljevski grad, »koji je metropola istih kraljevstva njegova veličanstva«, što bolje utvrdi, kako ne bi, pošto — ne daj Bože! — padne, zajedno s njim propali i ostaci ovog kraljevstva, a ostalim bi nasljednim kraljevstvima njegova veličanstva zaprijetila očita opasnost«. 133 Bit će da je zahtjev sabora opravdan, jer se od 1552. ništa nije učinilo za obranu grada. Ferdinand, doduše, priznaje 1553. da je odlučio »die Stat Agram zu statlichen Gegenweer vnnd Widerstandt des Erbfeindts der Notturf ft nach befestigen vnnd erpauen zulasse«, i zato šalje Gašpara Gotala kao nadzornika gradnje u Zagreb, 184 ali se sve konačno svelo na vladarevo dopuštenje da se zagrebačka tridesetina upotrijebi za popravak zidina. Zato Maksimilijan II 1573, obraćajući se Ivaniću pripadaju: VaroS Ivanić, Kloštar Ivanić, Lupoglav, Božjakovina, »Golnez« i Sv. Križ. m To su: Vrbovec, Gradec, Sv. Petar, Cirkvena, Sv. Juraj, Glogovnica, Opatovac, Sv. Ivan 1 Trem. m Đurđevac (Georgenschloss), Prodavić (Virje), Drnje, Novigrad, i' Đelekovec. lî » Uz Varaždin pripadaju: Remetinec, Toplice, Ludbreg i Rasinja. 130 Acta comitialia, n, str. 370. s 131 Acta comitialia, II, str. 374. 131 Acta comitialia, II, str. 369. m Acta comitialia, III, str. 8. »... dignetur eius maiestas ad ciuitatem suam regalem Montisgrecensem, que est metropolis istorum regnorum sue maiestatis, aliqua vlteriorl communicione et fortificacione clementer prouiđere, ne amissa ea (quod deus auertat) et reliquie huius regni ex ea pereant ac reliquis regnis sue maiestatis hereditariis euiđens periculum immlneat.« 134 Monumenta Habtburglca, III, str. 453. 277
