ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 172
Mastioničari (tentori) Bernardin, ser Ciprijan, ser Mati ja Mihovil Krečari (f omasa) 1 * Ma ti ja, majstor Mesari Mati ja Pekari Cvitan (Civitan) Mihovil Dučečić, Stjepan, majstor Franjo Andrijin, majstor Ivan Andrijin, majstor Ivko (Ifco), majstor Kamerović, Mati ja, majstor Matija pok. Blaža, majstor Potratica, Alegreto, majstor Pripšić, Luka, majstor Radin majstor, vojnik Tankivojević, Ante, majstor Slikari (depentor) 1 * Stas, majstor Strizači (cimador) 15 Marin, majstor Postolari Bijanković, Bernardin, majstor Blaž Dominik, majstor Stupari (?) (folia, fulia, fulador) 16 Andrija Unović Vukić 13 Fornasa, s.f. Fornace, Edifizio in cui si calcinano le piètre e si cuocono i mattoni, gli embrici, le stoviglie, etc. (G. Boerio, n. dj.). Međutim, kako je u popisu »fornasa« naziv obrta, možda je to ipak označavalo krečara. Boerio kaže za krečara: Fornasièr, s. m. Fornaciaio délia calcina, dicesi quello che calcina le piètre vive (G. Boerio, n. dj.). Ne možemo možda ipak odbaciti ni pretpostavku da je ovaj naziv mogao označavati i lice koje je izrađivalo keramičke predmete — posuđe. 14 Vijesti o »đepentorima« u Veneciji potječu već iz 1271. god. God. 1386. bio je kodificiran pravilnik ovih obrtnika. TJ taj obrt ubrajali su se pozlatari, pa oni koji su ukrašavali ornamentirane pozlaćene kože, minijaturisti, »mascareri« i »cartoleri«, zatim oni koji su označavali stranice I crtači. Skupa s rezbarima i drvodjelcima ovi su obrtnici činili neku vrstu obrtničke aristokracije. Tek 1679. god. iz svih tih grana izdvajaju se slikari, u toj struci radila su i velika slikarska imena, kao Tizian, Paolo Veronese i drugi (G. Morazzoni, Il mobile ueneziono del '700, Milano-Rim-Venecija 1927). U skromnim inventarima splitskih kuća iz druge polovice XVI st. zabilježene su oslikane škrinje i kreveti, a dvije su škrinje čak bile i oslikane i pozlaćene. To je doba kada Je Split već ekonomski bio slab, ali je ovaj namještaj možda potjecao i iz početka stoljeća. Možda je bio izrađen i oslikan u samom Splitu, budući da je početkom stoljeća tu zabilježen majstor Staš, koji se vjerojatno bavio i takvim poslovima. Majstor Staš je vjerojatno onaj isti Staš Babić, kojega i drugi pisani dokumenti spominju krajem XV l početkom XVI stoljeća (C. Fisković, Umjetnički obrt XV—XVI stoljeća u Splitu, »Zbornik Marka Marulića 1450—1950«, Zagreb 1950, str. 145). ,s Cimađor, s. m. cimatore, quegli che scema il pelo à pannilani (G. Boerio, n. dj.). Slobodna splitska komuna imala je svoga strizača. Poznat je izbor tog obrtnika 1353/54. godine, a 1360—1361. bila su tri strizača (G. Novak, n. dj., sv. I, str. 425. i 431). i* Folia, odnosno fulia. Za ovu vrstu obrta u dostupnim nam rječnicima nismo našli tumačenje. Prema Akademijinu rječniku srednjovjekovnog latiniteta (Lexicon latinitatis medii aevi lugoslaviae, sv. II, Zagreb 1971) »folla« znači stupu. Budući da među zvanjima imamo strizače sukna, valjače vune, svilare, koji su, kako će dalje biti riječi, vjerojatno bili i suknari, to je sigurno bilo i stupara. 172
