ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 123
UDK 930.25 (093.2) HISTORIJAT SLAVONSKIH VLASTELINSTAVA DO SREDINE 18. STOLJEĆA (»SLAVONSKI KATASTAR« P. I. PASSARDYJA) Dr Igor Karaman U privrednom i društvenom razvitku sjeverne Hrvatske tijekom 18. i 19. st. znatna uloga pripada velikom zemljišnom posjedu i njegovim vlasnicima — plemićkim i velikaškim obiteljima. Nakon ukidanja feudalnih odnosa u revoluciji 1848. postupno je dio ranijih plemićkih imanja, doduše, prešao u ruke građanskih vlasnika, no pretežni dio krupnog vlastelinskog posjeda ostaje sve do prvog svjetskog rata gospodarski temelj na kojem plemstvo i aristokracija zasniva svoju ulogu u društveno-političkom životu zemlje. Pri tome je, međutim, neophodno voditi računa o znatnim strukturalnim razlikama između plemstva na području uže Hrvatske i onog koje se od početka 18. st. formira na novooslobođenom teritoriju Slavonije (sa Srijemom). U krajevima Banske Hrvatske koji su tijekom razdoblja turskih ratova ostali izvan domašaja Turskog Carstva očuvan je kontinuitet feudalnog zemljišnog posjeda, kao i brojno domaće plemstvo, od vremena do vremena ojačano pridošlicama sa strane, koji se ženidbenim vezama udomaćuju, te tako sve do druge polovine 19. st. u ovim zapadnim predjelima susrećemo brojne srednje ili male plemićke posjede — uz tek poneki vlastelinski kompleks znatnijeg opsega. Nasuprot tome, u Slavoniji se neposredno nakon oslobođenja ispod turske vlasti stvaraju kasnofeudalna vlastelinstva pretežno veleposjedničkog karaktera, a dolaze uglavnom u ruke velikaških obitelji stranog porijekla. Ova razlika u konstituiranju plemićkog staleža i njegove ekonomske osnove u užoj Hrvatskoj i Slavoniji uvjetuje bitne različitosti i u djelovanju ove socijalne grupacije na društvenom, političkom, kulturnom i privrednom polju. 1 Zbog svega toga posebnu pažnju zavređuje utvrđivanje stvarnog procesa oblikovanja kasnofeudalnih vlastelinstava na slavonsko-srijem1 Osnovna obilježja zemljišnog veleposjeda u Slavoniji od njegova konstituiranja početkom 18. st. do prvog svjetskog rata prikazao sam prema presjecima stanja u nekim ključnim periodima u radu: I. Karaman, Sumarni katastar veleposjeda u Slavoniji od 18 do 20. stoljeća — S posebnim obzirom na proces geneze stranog vlastelinskog elementa u prvoj polovini 18. st., (»Radovi Centra JAZU u Vinkovcima«, 2, 1973, str. 167—212). 123
