ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 329

pečati moćnog hercegovačkog vladarskog roda Kosaca, od Sandalja Hranića do Stjepana Hercegovića (o. 1370. — o. 1517.). U svemu 61 pečat. Uz svaki obrađeni pečat nalazi se i njegov izvrstan crtež koji služi kao dobra komparacija sa fotosnimkom istoga pečata na tabelama dodanim na kraju knjige. Uz svoja vlastita opažanja o pojedinom pečatu napomenuo je autor i sve ono, što su ostali pisci, koji su se bavili bosansko-hercegovačkom sfragistikom, pisali 0 njima. U drugom dijelu svoje radnje (str. 83—123) autor se najprije bavi pečatom kao pravnim institutom. Nabrojivši zatim redom imaoce pečata govori o otiskivanju pečata, o njihovoj pravnoj snazi i o vrstama pečata. Upoznaje nas s nazivima onih vrsta isprava koje se ovjerovi ju ju pečatima. Sva ova sfragistička pitanja autor razlaže na primjerima iz bosansko-hercegovačke sfragistike. Nakon obrade same tehnike pečaćenja (str. 86—90) govori se o pečatnoj slici i vrstama likova sa pečata. Heraldičkoj analizi ovih likova posvećuje prof. Andjelić u svojoj knjizi posebnu pažnju (str. 92—102). Obrađene su vrste grbova koji su našli svoje mjesto na pečatima, a zatim raščlanjeni njihovi glavni sastavni elementi sa analizom pojedinih likovnih komponenata i emblema, sve dakako potkrijepljeno primjerima iz bosansko-hercegovačke sfragistike. Posebno su grupirani važni podaci o grbu obitelji Kotromanića i kraljeva iz te kuće (str. 95—100). Slijede izvodi o problemu grba Humske zemlje i o razvoju grba obitelji Kosaca. U kulturnohistorijskoj analizi pečatnih slika autor govori najprije o pečatorescima, o stupnju i dostignućima njihovog tehničkog umijeća. Među kulturnim i stilskim utjecajima u Bosni 1 Hercegovini na ovom području istaknuta su dva: zapadnoevropski i bizantinski. Bizantinski utjecaj se je uglavnom ograničavao na prostor nekadašnjeg Zahumlja i Podgorja, a očitovao se na pečatima humskih knezova te obitelji Sankovića i Kosaca. Ostala područja bila su uglavnom pod utjecajem zapadne, odnosno srednje Evrope. U nastavku su izdvojeno obrađeni najvažniji likovi koje srećemo na bosansko-hercegovačkim pečatima kao što su vladarski i državni emblemi, križ, ljudski (vladarski) likovi, arhitektonski objekti, oružje i bojna oprema i ukrasi. I u ovom dijelu knjige iznijeta su zanimiva opažanja iz domene bosansko-hercegovačke heraldike. U analizi legendi (str. 112—123) dan je potpun i izvrstan pregled svih do sada poznatih natpisa sa bosansko-hercegovačkih pečata pisanih bosančicom ili latinskim pismom. Paleografska zapažanja autora na latinskim legendama bit će vrlo poučna svakom istraživaču na ovom području. Na kraju knjige dodan je resume na francuskom jeziku i popis fotoreprodukcija pečata na 32 table. Knjiga Pavla Andjelića o srednjevjekovnim pečatima Bosne i Hercegovine po savjesnom i svestranom tretiranju ove problematike predstavlja vrijedan znanstveni domet, pa će stručnjacima koji se bave našom heraldikom i sfragistikom poslužiti uvijek kao izvrstan priručnik. B. Zmajić DR ALEKSANDAR MATKOVSKI: GRBOVITE NA MAKEDONIJA, (PRILOG KON MAKEDONSKATA HERALDIKA). Skopje 1970. 219 str., 99 si. Dr. Aleksandar Matkovski, sveučilišni profesor u Skoplju, napisao je pod gornjim naslovom knjigu, u kojoj se po prvi put tretiraju sva pitanja u vezi s makedonskom heraldikom. Vanrednim marom autor je u ovoj lijepoj raspravi prikupio sve što je mogao pronaći o makedonskom grbu i o grbovima s područja Makedonije. Radnja je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu pod naslovom »Stari zemaljski grb Makedonije« (str. 7—175) razrađena je ova tematika u četiri 329