ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 314
što ih postavlja pred klasifikacijski sistem). Ne postoji ni univerzalnost pojmova, nego upravo obratno: pojmovi i misaone veze među njima veoma variraju od naroda do naroda i od pojedinca do pojedinca. Ni naš zapadnjački logičko hijerarhijski način mišljenja, u kojem dominiraju nadređeni i podređeni pojmovi (a na kojem je izgrađena univerzalna decimalna klasifikacija) ne odgovara stvarnoj situaciji u velikom broju modernih znanosti. Čovječanstvu je potreban univerzalni klasifikacijski postupak, a ne gotova klasifikacija. Mogućnosti klasificiran ja moraju biti tako univerzalno i ujedno razumljivo normirane da u svakom danom slučaju čovjek X jednako klasificira neki pojam kao i čovjek Y na sasvim drugom kraju Zemljine kugle. Inače u tom broju dominira članak H. Arntza o radovima na stvaranju međunarodnih i svjetskih informacijskih sistema, kakav je npr. UNISIST (o kojem smo već govorili). Vrlo opširnim člankom o teoretskim razlikama između pojmovnih i tematskih klasifikacija javlja se prof. Wüster, a dr Diemer tumači da je informatika*, (njem. Informations Wissenschaft) posebna nauka. Prikaz novih medija za čuvanje i prijenos informacije — filma super-8, MAZ-a, EVR-a, Selectavisiona i slikovnih ploča — potječe od J. Thussa. Kino-film super-8 nastao je iz standardnog filma širine 8 mm smanjivanjem prostora, potrebnog za perforaciju. MAZ je sistem za istovremeno snimanje slike i tona na magnetsku traku. EVR je u biti finozrnati film širine 8,7 mm s dva stupca za sliku i dva za ton. TJ sistemu Selectavision nanosi se slika i ton na vrpcu od plastične mase venila. Na slikovne ploče može se snimiti istovremeno i slika i ton. Pojedine velike firme proučavaju još i neke nove načine bilježenja slike i tona. Za nas je neposredno važan izvještaj o najnovijim reprografskim uređajima na velesajmu u Hanoveru 1971. Rank Xerox nije više isključivi proizvođač strojeva sa selenskim bubnjem za kopiranje na papir bez emulzije. Firma Agfa Gevaert proizvela je isto takav stroj i prodaje ga za 12.850 DM, a po tvorničkoj kalkulaciji cijena jedne kopije je 6,8 pfeniga (cea 0,37 Din). Novost kod Rank Xeroxa je model »7000«, nazvan tako, jer izbacuje 7000 kopija na sat i može se takmičiti s tiskarskim strojevima. Ni Kodak nema više monopol na mikrofilmske kamere, koje mogu u pozadinu snimka ukomponirati posebne linije (»Codeline System«) za brzo pronalaženje dokumenata; takve kamere počela je izrađivati i firma »Mikrofilm GmbH«. Ista firma napravila je prototip »elektronskog pisaćeg stola«: na njemu se nalazi ekran koji se može prikopčati na razne elektronske sisteme za obradu podataka. Želimo li dobiti neke podatke, »pozovemo« ih na ekran, a želimo li ih zadržati, možemo ih s tog ekrana u sekundi fotokopirati. Vrlo opširno ćemo prenijeti sadržaj članka Dokumentacija u historijskim naukama Christopha Sproemberga iz Duisburga. Na području historijskih nauka neprestano raste množina podataka što se moraju obraditi, a brzina obrade ostaje uglavnom ista. Podaci (dokumentacija) za historičara nalaze se u 1. sekundarnoj literaturi i s 2. u primarnim izvorima. »Sekundarna literatura« je isto ono što poznajemo pod nazivom »literatura«, a »primarni izvori« su naši standardni »izvori«, samo što autor ovim atributima hoće naglasiti da je arhivska građa ipak jedino pravo nalazište originalnih podataka, a njihovo publiciranje u literaturi tek njihova sekundarna manifestacija. Sistem za postizavanje dokumentacijskog pregleda nad literaturom u biti je jednak sistemu za dokumentacijsku analizu arhivske građe. Kad se promotre uspjesi elektronske obrade podataka na drugim naučnim područjima, rađa se u nama iskušenje da sve podatke iz arhivske građe »natrpamo« u memorije elektronskih računala i tako »riješimo problem«. No to bi bio krivi put. Historičari i naučni radnici srodnih struka mo* Ili: informacijska nauka. 314
