ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 303
Iduća opasnost krije se u faktoru vremena. U »aktivnom životu« jednog naučnog teksta razlikujemo tri ključne točke i vremenski razmak među njima, kako je prikazano na dijagramu: 6—8,5 mjes. završetak istraživanja na osnovu kojeg se piše rasprava 3—6 god. (već prema tome da li se radi o članku ili knjizi) objava, tj. dostpunost u biblioteci početak zastarijevanja Ove vremenske vrijednosti važe prvenstveno u prirodnim i tehničkim naukama. U našoj struci zadržava, što je i razumljivo, npr. jedna dobra objava arhivske građe svoju aktualnost i nekoliko desetaka godina. No katkada može biti efikasnije, da se ne troši vrijeme na iscrpnu obradu rezultata određenog naučnog istraživanja i na pisanje duže monografije o njima (koja će se eventualno objaviti u nekom godišnjaku, što izlazi sa zakašnjenjem, pa će proći mnogo vremena dok čitaoci saznaju o tom naučnom radu), objaviti samo sažeti prikaz tih rezultata u nekom referatnom glasilu, koje se štampa više puta na godinu. Nažalost, treba uz naš dijagram reći i to da u praksi »objava« često nije identična s »dostupnošću u biblioteci«. Zato udruženje SCANDOC ^Scandinavian Documentation*) preko vlastite nabavne mreže u USA kupuje stručnu literaturu i dostavlja je knjižnicama — svojim članicama — 4—6 mjeseci ranije nego što bi ona stigla normalnim knjižarskim putem. (Na sreću u našoj struci brzina uvida u stručnu literaturu nije od primarne važnosti.) Treći je na udaru »faktor kvalitete informacije«, tj. pogodnost dotične publikacije da bude »prerađena« u nekom dokumentacijskom sistemu. Misli se uglavnom na ove osobine: — Može li se početni ili završni dio članka foto-tehnikom reproducirati u gotovu bibliografsku karticu? To je moguće ako su, npr., na početnom dijelu članka zajedno odštampani ime autora, naslov članka i njegov sažetak na originalnom i jednom svjetskom jeziku, te oznaka po nekoj svjetski raširenoj klasifikaciji, npr. decimalnoj. Ili je možda gotova bibliografska kartica već priložena članku. Time otpada potreba da 500 ili više dokumentalista u 500 ili više knjižnica ispisuje bibliografsku karticu za isti članak. — Postoji li u svakom pojedinom svesku nekog časopisa indeks autora i stvari, ili se štampa na kraju svakog godišta (ili možda samo jedanput u nekoliko godina)? — Jesu li navodi prijašnje bibliografije i upotrijebljenih izvora potpuni, ili su iz bilo kojeg razloga čitaocu nerazumljivi (npr. upotrebljavaju se kratice koje nisu općenito poznate)? — Da li je označen datum predaje rukopisa uredništvu? 303
