ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 302
Teoretski se raspravlja o problemima rada onih autonomnih institucija za pronalaženje informacija koje se moraju osloniti na natuknice, sažetke (rezimee) i druge tzv. tekstovne alfa-šifre (prirodnim jezikom sastavljene nadomjeske za originalni tekst). Opisuje se informativni centar holandske armije, pa zatim VINITI (Vsesojuznij institut naučnoj i tehničeskoj informaciji) u Moskvi, s komentarom o važnosti dokumentacije na razini države, koja efikasno cirkulira i po poduzećima. God 1967. Dr Consbruch iz Münchena (iz glavnog dokumentacijskog centra za aeronautiku) pod naslovom Iskustva jednog centra za bibliografske informacije govori o teškoćama koje nastaju kad učenjak više ne traži sam materijal za svoj rad nego ga naručuje od dokumentalista. Izvršen je slijedeći eksperiment: isti podaci traženi su ručno (u klasičnim bibliografijama) i elektronski (u memorijama magnetnih traka). Elektronskim putem nađeno je 4 puta više podataka za istu temu. Kod nas je još uvijek česta pojava da autor sam traži sve bibliografske jedinice koje mu trebaju, pa iz njih ručno prepisuje (katkad i dosta dugačke) tekstove i kod kuće ih oblikuje, te prepisuje strojem još jedanput. Tko god to radi, morao bi se zamisliti kakve su mu realne šanse da se po produktivnosti takmiči s kolegama u razvijenim zemljama. Iza obilnih priloga teoriji dokumentacijskih sistema D. Oertel piše o »stručnim knjižnicama u sistemu nadregionalnoga opskrbljivanja literaturom« : 1) Istraživač mora biti siguran da će mu potrebna literatura biti pronađena i dobavljena u podnošljivom roku. 2) U eri progresivnog rasta naučne proizvodnje nemoguće je da pojedina biblioteka vlastitim snagama ispuni svaku želju istraživača za informacijom. 3) Znanstvene biblioteke (u Sav. Republ. Njemačkoj) moraju se shvatiti kao vertikalno i horizontalno organiziran sistem. Tek taj sistem kao cjelina obavezan je (u okviru mogućnosti) pratiti i davati na upotrebu svu svjetsku literaturu. Glavni tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti stručna knjižnica: a) da isporučuje reprodukcije svojih knjiga po cijeni koštanja; b) da je uključena u sistem »daljinskog posuđivanja« (njem. Fernleihe). Kod nas postoji za to termin »međubibliotečno posuđivanje«, a u praksi se misli na mogućnost dostave poštom onih knjiga koje u dotičnoj knjižnici ne postoje, a potrebne su čitaocima. Takve knjige šalje koja veća ili centralna knjižnica iz zemlje ili inozemstva. U našoj praksi ispunjen je samo uvjet pod b), a pomišlja se i na organiziranje službe kopiranja za potrebe naučnih radnika, s tarifom po cijeni koštanja (nešto slično postoji zasad u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu). Razumije se da je prva faza u ispostavljanju nadregionalnog sistema opskrbe stručnom literaturom ujedno i najteža: postići dogovor o tome koja će knjižnica pratiti određeno naučno područje i sistematski nabavljati publikacije u kojima se ono obrađuje. Meyer-Uhlenried: Kružni tok informacija i kritična mjesta u njemu. Prvo opasno mjesto jest na samom početku života jedne naučne informacije, i to u času kad učenjak piše svoju monografiju i sam sebi mora postaviti ova pitanja: 1) Kako ću sastaviti monografiju da se njome u sistemu dokumentacije može što efikasnije manipulirati? 2) Kako ću u svom vlastitom radu što efikasnije iskoristiti informacije što mi ih pruža dokumentacijska služba? 302
