ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 279

Ilustracije radi navest ću još neke agrarne ugovore, a koje autorica nije upotrijebila, da bi mogli stvoriti određene zaključke. Godine 1389. zadarski plemić Damjan de Nassio namješta na svom posjedu na otoku Molatu (in insula Melate) Cvitana Kolčarovića da mu obrađuje zemlju. Cvitan zato dobij a u zajam 60 malih libara (Zadarski arhiv, notar Vannes q. Bernardi de Firmo I, fo 77). Podatak nam kaže da još potkraj XIV st. neki Zadrani obrađuju zemlju u vlastitoj režiji. Takvih primjera ima još u notarskim knjigama. 1289. godine Ivan, prior samostana sv. Mihajla daje Zadraninu, drvodjelcu Draganu i njegovim nasljednicima 11 gonjaja samostanske zemlje na otoku sv. Mihajla de Monte (otok Ugljan) da kroz 9 godina nasadi 11 gonjaja pod kaznom 20 libara malih dinara, ako to ne učini. Dragan uživa vinograd dok traje loza. Za uzvrat davat će samostanu u ime zemljarine (pro terratico) 1/7 plodova vinove loze, tako da ih donese do obale do samostanske lađe. Od prodaje svježih i suhih plodova sa te zemlje dat će samostanu 1/7 novca (Spisi I, 144—145). Za slične slučajeve usp. n. dj. 150, 151, 191—192, 224. Zatim na Pašmanu (ib. 229), na Cerovdolu i Ugljanu (SCD VI, 218—220, 665—666). Dok u tim slučajevima zakupnik daje 1/7 priroda navest ćemo slučajeve i drugačije kvote. God. 1317. na o. Ugljanu daje se vinograd na 1/5 priroda (Spisi II 114). Godine 1289. Beščana, stanovnik Zadra uzima zemlju na o. Ugljanu pod uvjetom da je obradi kroz 9 godina. Kroz to vrijeme neće davati ništa gospodaru. Nakon 9 godina dužan je gospodaru dati 1/4 prinosa vinograda i 1/4 novca od dobiti ostalih usjeva (Spisi I, 128). Zatim ista kvota za vinograde u Bibinju, za zemlju na o. Ugljanu, otoku Rave, u Tuključanima, Cernom, zatim u neposrednoj blizini Zadra (ad Macerias, to je u Astareji) (Spisi II. 28, 97, 147, 149, 153, 167). O davanju na 1/4 na o. Pašmanu usp. SCD V, 437, 438. Ima slučajeva kad obrađivač daje 1/3. Np. 1317 godine Dragoš, i Ivan Veselki uzimaju vinograd i zemlju u Astareji (in Maceriis)) na 4 godine pod uvjetom da daju godišnje gospodaru 1/3 svih plodina i da ih dovezu na svoj trošak u Zadar gospodaru (Spisi II, 107. O davanju na 1/3 usp. još n. dj. 153, zatim SCD III, 49—50). Tz navedenih primjera se vidi da se zemlja daje u i izvan Astareje u zakup i da su veoma različiti oblici davanja zemlje na obradu, da se zemlja obrađuje i u vlastitoj režiji i daje u zakupe pod različitim kvotama. Primjer koii ću dalie navesti daie oravo da posumnjamo u postavke N. Kl. God. 1318 neki Radoslav pok. Obrada uzima »ad affictum« zemlju Radoslave. žene Miha de Susella, koia se nalazi u Ninu Tad N(o)n(amV|, ukoliko je to točno prepisano i razriješeno, dakle izvan zadarske Astareje, i izvan zadarskog distrikta u to doba, pod slijedećim uvjetima: da sije žito kroz 10 godina (ad laborandum ad bladumV Prve godine neće dati ništa gospodarici. Ostalih 9 godina davat će trećinu žita i svih plodina CSpisi II, 178—179). To je zakupnički ugovor kao i oni na otocima Ugljanu, Rave i zadarskoj Astareii koje smo maloprije nabroiili. Po shemi N. Kl. ovo bi morao biti kmetski ugovor jer se radi o zemlji izvan Astareje i jer ie kultura žitarica. Nitko zaista neće reći da ie to kmetski ugovor. Uzmimo drugi primjer sa zadarskog područja, ali izvan Astareje. God. 1289. Zadranin Petar, sin pok. Deše de Mira daje Zadraninu postolaru 279