ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 267

»Čovjek« (homo) bila je jedna kategorija ljudi u Dubrovniku najrazličitijeg društvenog položaja od kneza do kmeta. Nečiji »čovjek« nije morao biti ni njegov, ni tuđi kmet. U većini kmetskih ugovora iz 15. i 16. st. uopće nema te klauzule, a u kasnijim stoljećima iščezava«. (Što je »homo« detaljno sam obradio u AV IX, 288—293. Tu sam na gotovo 5 stranica, sa svim potrebnim bilješkama i argumentacijom objasnio što je »homo« u srednjovjekovnom Dubrovniku. Zato neću ovdje opterećivati tekst. Usp. još Prošlost Astareje, 90—91). »Treći dio Rollerove definicije da će polovnici davati poklone i službu samo djelomično spada u definiciju kmetstva. Služba se naime polovnika u njegovu primjeru sastojala u voženju gospodara od kuće do posjeda i natrag. Kmet naprotiv prema poznatim činjenicama, mora besplatno raditi na zemljo vlasničkoj carini, tj. zemlji koju vlasnik obrađuje u vlastitoj režiji, određeni broj dana. Svega toga u navedenom ugovoru nema«. Tekst N. Kl. (246): »Govoreći o literaturi do Rollera, a pogotovu o Roller ovom djelu i njegovoj definiciji kmetstva Lučić sebi dopušta netačnu interpretaciju tuđeg mišljenja kako bi ga, posve razumljivo, lakše pobio i zatim odbio«. (Slijedi bilj. 57. »Donoseći jedan ugovor iz 1355 g. Roller ga naziva kmetskim zato što su »polovnici izjavili da će biti »ljudi« vlasnika zemlje« i dodaje da se »dubrovački kmeti razlikuju od polovnika najviše po toj obavezi radne rente koja nije bila ograničena u opisanom razdoblju« (str. 108). Namjerno sam donijela čitav Rollerov citat — koji je širi od definicije u zaključku — da upozorim na način Lučićeve interpretacije tuđeg mišljenja. Izostavivši Rollerovu rečenicu o tlaci kao najočitijoj razlici između polovnika i kmeta Lučić kaže: »U definiciji koju je Roller donio ispunjen je samo jedan uvjet kmetskog ugovora: zemljovlasnik daje kuću na svom imanju u kojoj će stanovati seljaci« (str. 217). Ali, nastavlja Lučić »taj uvjet ne bi morao biti značajan, jer su se kuće običavale davati i polovnicima«, a upravo je to kazao Roller«). Nastavljam dalje tekst N. Kl.: »Tako čini npr. s Rollerovom definicijom kmetstva. Budući da je Roller ustvrdio da su kmetovi »ljudi« zemljovlasnika, Lučić, s namjerom da oduzme vrijednost njegovu mišljenju kaže: »Izjave seljaka da će biti »ljudi« zemljovlasnika

... nisu uopće ni važne ni bitne za kmetski odnos u Dubrovniku« jer je tobože »čovjek« (homo) bila jedna kategorija ljudi u Dubrovniku najrazličitijeg društvenog položaja od kneza do kmeta«. I tako samo zato što treba pokazati da je Roller pogriješio nastaje jedna nova kategorija ljudi u Dubrovniku o kojoj u izvorima nema traga, pa se ni sam Lučić ne trudi da svoju nasumce nabačenu tvrdnju potvrdi izvorima«. Pred nama su dakle tri teksta: Rollerov, moj i Klaićeve. Svatko može na licu mjesta usporediti i pokazati u čemu sam navodno dao netočnu interpretaciju Rollerova mišljenja samo zato da bi ga lakše pobio i odbio? Gdje sam ispustio Rollerov tekst koji govori o tlaci, tj. o službi konkretno voziti gospodara od posjeda do kuće i natrag? Tko je cjelovitije donio Rollerovu definiciju kmetstva Klaićeva ili ja? Da li sam tobože izmislio kategoriju ljudi »homo« samo zato da pokažem da je Roller pogriješio i da o toj kategoriji »u izvorima nema traga«? Što će reći N. Kl. kad u mojem radu pronađe da je kategorija ljudi »homo« u Dubrovniku potvrđena ne samo obilnim arhivskim nego i tiskanim izvorima, do kojih je, da je znala, i sama mogla doći? 267