ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 268
Svoj pogled na razvitak agrarno-proizvodnih odnosa u dubrovačkoj Astareji na j zaokruženi je sam iznio u Zč XXII, gdje sam na str. 61—68 nastojao podvući kontinuitet agrarnih odnosa iz vremena kasne antike u dubrovački srednji vijek. Pri tome se pozivam na dosadašnju literaturu posebno spominjem rad Ivellia, Rollerov i svoj tiskan u AV IV —V. Premda sam o naporu i zaključcima Rollerovim ne jedanput odao priznanje, bio sam ipak prisiljen napisati: »Pored relativno dovoljne literature ipak se još uvijek može za razjašnjenje tih odnosa dodati nešto novo. objasniti što nije dovoljno obrađeno ili što je netačno prikazano« (ZČ 62). Pri tome sam jasno mislio na rad Rollerov jer se ovaj pasus nado vezu je na spominjanje njegova rada. Uspoređujući naime podatke koje iznosi Roller i do kojih sam ja došao, vidio sam da on nije koristio sve arhivske serije. Konkretno, za razdoblje do 1366. godine uzimao je samo građu iz Diversa cancellariae sv. 4, 5, 7, 8, 9, 10, 12, 14, 18, 20., i Diversa notariae sv. 1, 2, 3, 5, 6, 7. Ne samo da nije dakle prolistao sve knjige jedne serije, nego neke serije nije ni vidio, kao npr. Testamenta, Praecepta rectoris, da ne spominjem Débita notariae, Lamenti politici, Sententie di Cancellaria, Venditiones cancellariae, Aptagi itd. koje su mu mogle pružiti kompletnije podatke o gospodarstvu, zemljovlasnicima i si. Da je on prošao sve arhivske serije zacijelo bi mu i zaključci u nekim pitanjima bili drugačiji. Zato je bilo potrebno upozoriti da se može njegovu radu dodati nešto novo i si. Budući da je on u svom radu primijenio narativan stil sa beskonačnim prepričavanjem čak i posve nebitnih arhivskih podataka, nisam ga namjerno u tome htio slijediti. Nakon te primjedbe o Rolleru dajem nekoliko općih misli o kolonatu navodeći slijedeće pisce: B. Marušić, A. Pertile, C. de Pelegrini-Danieli, M. Medini, F. Rački, H. Mayr, F. de Coulanges. Postavljam cilj: I, iznijeti razvoj starorimskog kolonata, i II. istražiti vidove agrarnih odnosa u Dubrovniku u srednjem vijeku. Nijanse su očite u postavljenoj zadaći. Ne upuštati se u istraživanje starorimskog kolonata jer je svrha istražiti agrarno-proizvodne odnose u Dubrovniku. O starörimskom kolonatu i agrarno-proizvodnim odnosima u kasnoj antici koristio sam literaturu slijedećih autora: N. A. Maškin, J. Burian, F. Engels, Boljšaja sovjetskaja enciklopedija, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Pellegrini-Danieli, Enciclopedia italiana, G. Segrè, Seeck u PWRE sv. IV, G. Luzzato, Coulanges, B. Grafenauer. Govoreći o agrarno-proizvodnim odnosima u rimskoj provinciji Dalmaciji i dubrovačkom području navodim radove: Corpus iuris civilis, G. Segrè, M. Rostovtzeff (dva djela), G. Novak, A. Dabmović, M. Suić (dva rada) T. Mommsen CIL III. Za dubrovačko područje koristim se podacima iz CIL i Suićevim istraživanjima. Na temelju navedene literature i izvora konstatiram da u Iliriku i Dalmaciji u doba kasnog rimskog carstva postoje tri radna sloja u agraru: kolon, oslobođenik i rob kao i u ostalim dijelovima rimskog carstva, da se to može analogno reći i za agrarne odnose u Epidauru, da se rimski posjed i na našim tlima raspada na dva dijela: dio koji obrađuje vlasnik u vlastitoj režiji, i dio koji daje u zakup kolonima. odnosno oslobođenicima. Takva struktura kasnorimskog posjeda nastavila je egzistenciju i nakon pada Epidaura, odnosno u novim uvjetima prilikom osnutka Dubrovnika. Zemljo vlasnik dakle u našem srednjem vijeku 268
