ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 198

njavanju geografskih poimova treba paziti da se pod prividnim varijan­tama grafije ne kriju kakve dublje razlike; za ovo postoji jedan popularan primjer: Luvoqlav i Lerjoalava nisu varijante imena jednog te istog mjesta, nego je Lupoglav u Istri, a Lepoglava u Hrvatskom Zagorju. Objašnjenje geografskih imena treba uvijek sadržavati — ako to nije neko općenito poznato mjesno ime — njihovu kvalifikaciju: »grad«, »riieka«. »brdo« i si., a zatim Dodatak u kojoj pokrajini ili geografskoj regiji, tj. unutar koje veće jedinice stvarno leži taj grad, to brdo, itd. Ako se radi o slabo poznatim mjestima, bit će uz njih duže i preciznije objašnjenje. Friedberg Co. c, str. 106) traži da se pod svakom geografskom natuk­nicom grupiraju svi funkcioneri, institucije itd. u vezi s njom. Npr., u latinski pisanim člancima Hrvatskog sabora: CRISIENSIS comitatus, 234 . .\ ; perceptor 256 ... ; vicecomes 297 ... (moglo bi se neposredno iza comitatus dodati i hrv. tumačenje »križevačka županija«). Prema tome. indeks geografskih poimova uvijek je »proširen«, tj. sadrži obiašnjenia: bilo bi apsurdno oblikovati ga kao »kratak« indeks (bez obiašnieniaV Jedino što u naučno-pomilarnim izdanjima i hrestoma­tijama mogu ta objašnjenja biti relativno kraća. 105. STVARNO KAZALO (INDEKS PREDMETA). U njega će ući na­zivi onih stvari (u najširem smislu te riieciï i oni pojmovi koii su bitni za temu dotičnog izdanja arhivske građe. Redaktor mora pažljivo pro­analizirati sadržaj objavljenih dokumenata da ustanovi koji predmeti i pojmovi mogu pretendirati na tu bitnost. Nipošto se ne smije izostaviti indeks stvari iz objava izvora za pravnu i ekonomsku povijest i mate­rijalnu kulturu. TJ stvarno kazalo uvrštavaju se prvenstveno nazivi pravnih i dru­štvenih instituciia. funkciia i ooložaia (s referencijom na indeks osoba), zanimanja, organizacija, društava, pravnih odnosa i radnji, ekonomskih odnosa i radnii, historijskih događaja, dužnosti, obaveza, nameta, poreza, umjetničkih tvorevina, predmeta svakodnevne upotrebe, namještaja, dra­gocjenosti, odjeće, novaca, zgrada i dijelova zgrada. Težište je uvijek na onim pojmovima koji su u organskoj vezi s temom izdania dokumenata; ako je, npr. izdanje posvećeno povijesti stočarstva, prevladavat će u in­deksu predmeta nazivlje iz aktivnosti i života stočara. Pojedine natuknice, ako su predugačke, razložit ćemo na podrubrike, koje će se grupirati bilo po abecednom bilo po logičkom redu. Primjer za grupaciju po logičkom redu: ŠKOLE — osnovne ... — srednje ... — više... — visoke ... Što su dokumenti vremenski bliži čitaocu, može stvarno kazalo biti manje, ih s relativno kraćim objašnjenjima. Preporučljivo je da redaktor prije početka rada na stvarnom kazalu sastavi opću shemu pojmova za konstrukciju takvog kazala, tj. da pred­198

Next

/
Oldalképek
Tartalom