ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 173
vorom započet ćemo nov odlomak. Imena saslušavanih osoba mogu se štampati polumasno ili razmaknuto, ili na početku novog odlomka. Prema ostalim grafičkim karakteristikama originala, koje nisu ni ne mogu biti ovdje nabrojene, odnosit ćemo se uvijek onako kako je za dotično izdanje na j s vrsishodnij e. 61. PREZENTACIJA BROJEVA I NEKIH OZNAKA U VEZI S NJIMA. Ono što je u originalu zabilježeno rimskim brojevima, izdat ćemo, ako protiv toga ne govore jaki argumenti, u izdanju isto tako rimskim brojevima. »Jak argument« je npr. nepraktičnost, ako se rimski brojevi nalaze u kolonama i treba ih kasnije zbrojiti, kao što je to slučaj u nekim urbarima i poreznim popisima. Tada cemo ih zamijeniti arapskima. Arapski brojevi u originalu ostaju takvi i u objavi. Kod nekih specijalnih vrsta arhivalija može se ukazati potreba da se neki rijetki i za štampanje i razumijevanje vrlo nepraktični sistemi brojeva zamijene kojim drugim sistemom. Tako npr. u turskim financijskim dokumentima koji su pisani pismom sijakat dolaze u originalima vrlo zamršeni sijakatski brojevi, koji zapravo predstavljaju shematizirane slovčane zapise brojčanih pojmova. U transkripciji na vokalizirani arapski alfabet prenijet će se takvi brojevi arapskim (u punom smislu te riječi) ciframa. V. poglavlje 51. Riječi »postotak«, »paragraf« ili »Nummer« i si., ako su u arhivskoj građi ispisane slovima, mogu se u izdanju reproducirati ustaljenim znakovima i kraticama (°/o, §, N°-). Arhaični oblici za brojeve, ako ih original bilježi slovima, npr. »podrug« (== 1,5), donose se slovima i u izdanju. 62. POTPISI. Objavljuju se uvijek na kraju teksta ili odlomka, tj. tamo gdje se — mislimo da od toga gotovo i nema izuzetka — nalaze i u originalima. Dolaze u novi red, a treba paziti i na sve one značajke što ih potpisi imaju u originalnom historijskom izvoru: npr. potpisi strana ugo vomica u međudržavnom dokumentu stavljeni su uvijek u jednakoj visini, pa tako moraju ostati i u objavi. Ako imamo posla s kakvom peticijom ili sličnim spisom koji ima mnogo potpisa, spomenut će se na kraju teksta čiji su i koliko ih ima, npr. »potpisi dvadeset trojice plemića varaždinske županije«. 88 Sve što je rečeno, vrijedi i za potpise u funkciji ovjere. Ako postoji makar i najmanja sumnja u ispravnost čitanja potpisa, mora se dodati [?] ili ta sumnja izraziti u bilješkama. Križevi umjesto potpisa analfabeta reproduciraju se i u izdanjima kao križevi. Postupak s netočnostima i pogreškama u originalu zavisit će od karaktera izdanja (u naučnim publikacijama bit će naša intervencija u tekstu originalnog spisa relativno više komentirana nego u naučno-popularnim izdanjima). 63. POGREŠKE I NETOČNOSTI KOJE NE UTJEČU NA SMISAO. Slučajno ispuštena ili dvaput napisana slova, premetnuta slova i si. popravljaju se u samom tekstu. Ako je potrebno (npr. istovremeno je objavljen i faksimil dotičnog mjesta, pa je vjerojatno da će čitaoci opaziti da se 88 Naravno, ako je karakter spisa takav da je nužno potrebno da čitalac sazna koji su sve ljudi potpisali dotičnu peticiju, reproducirat će se potpisi in extenso. 173
