ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 146

11) sastaviti historijski uvod u zbornik (uvod se piše i za mikrofilm­ski zbornik, ali je kraći) 12) u indeksima treba uzeti u obzir i brojeve stranica i navode iz dužeg kritičko-naučnog aparata 13) općenito pratiti tekst dok se štampa. Isti autor na str. 88 o. c. nabraja i nedostatke mikrofilmske objave: 1) mikrofilmska izdanja su manja i u krajnjoj konzekvenciji skuplja za kupca (dakle tvrdnja protivna onoj maločas, v. bilj. 35) 2) mnogi čitaoci još uvijek se osjećaju nelagodno kad treba upotri­jebiti mikrofilm 3) potreban je mikročitač ili projektor 4) u nekim arhivima nema opreme ni tehnološkog znanja za proiz 4­vodnju dobrih mikrofilmova. Zato izdavač spisa na mikrofilmu ne smije propustiti da u uvodu ukaže na specifičnosti pri upotrebi mikrofilmskog zbornika. Na kraju samo pogled u PRAVCU TEHNIČKOG NAPRETKA u izda­vanju mikrofilmskih edicija. Već sada je počela komercijalizacija izdanja s redukcijom (smanjenjem snimljenog predloška) od 40 do 60 promjera, što znači da se na standardnoj mikrofiši (to je format dopisnice) može izdati 400—800 stranica. 38 Jedan od najnovijih članaka o problematici objave mikrofilmskih zbornika arhivske građe je Die Veröffentlichung archivalischer Quellen im Mikrofilm und die Möglichkeiten historischer Datenbanken. 3811 Autor podsjeća da je na početku mikrofilma s objavlje­nim dokumentima, ili na prvoj stranici popratne brošure, potrebno od­štampati upozorenje o autorskim pravima koja su vezana uz dokumente što slijede. Zgodno je da naručilac mikrofilmskog zbornika potpiše oba­vezu da će samo on lično upotrebljavati snimljene spise. Prigovorilo se mikrofilmskim izdanjima da je teško naći traženo mjesto u njima, vrteći film na mikročitaču. No u međuvremenu konstruirani su mikročitači koji automatski broje neosvijetljene međuprostore među snimkama, dok se film vrti na motorni pogon, i zaustavljaju film poslije željenog broja snimaka. Ako je zajedno s tekstom na snimku snimljena i posebna šifra (od bijelih i crnih kvadratića, ili si.), nude se već aparati koji u 15 sekundi mogu od 1,000.000 snimljenih stranica projicirati na ekran upravo onu jednu koju tražimo. O problematici mikrofilma kao medija publikacije v. i »Archivum« 1968, str. 51. (s kongresa u Madridu). 20. IZBOR TIPA, OBLIKA, PODTIPA I MEDIJA PUBLIKACIJE. Već je rečeno da se jedno te isto izdanje dokumenata može klasificirati — s različitih stajališta — u dva tipa ili oblika. Npr. Codex diplomaticus, koji se po logici stvari nameće u kronološki oblik, ne opire se svrstavanju ; ! i ! 1 :, 38 D. R. Wolf u referatu High reduction microfilm technology, techniques and systems na Svjetskoj konferenciji o arhivskoj građi i genealogiji u Salt Lake Cityju, USA, 1969. 38a Autor Heinz Boberach, »Der Archivar«, godište 24 (1971), stupac 143—151. Samo iz citata mi je poznat članak Güntera Abramowskog Neue Wege der Publikation histori­scher Quellen u časopisu »Geschichte in Wissenschaft und Unterricht«, godište 22 (1971), sv. 9, str. 552—557. 146

Next

/
Oldalképek
Tartalom