ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 121

ran u opravdanost restitucije, pomažući se često terminologijom iz drugih dokumenata. 2. Uglastim zagradama i točkicama označit će se da je određeni dio riječi ili rečenice uništen, a nismo u stanju da ga nadopunimo. Ako se radi o manjem dijelu, nastojat ćemo da broj točkica odgovara broju slova ili riječi koje nedostaju. Ako se radi o većem dijelu, to ćemo označiti s više točkica u zagradama, ali ćemo bilješkom u kritičkom aparatu naznačiti da se radi o većem oštećenju: [...] 3. Dvostrukim uglastim zagradama bit će označeni ispravci u rukopisu koji su tamo uneseni naknadno zbog razure ili drugog oštećenja: [[statutum]] 4. Oštrim zagradama označit će se rekonstrukcije slova, sloga ili riječi koje je izvršio sam izdavač: (statutum) 5. Oblim zagradama označit će se ditografije (uzastopno ponavljanje riječi) ili riječ koja smeta razumijevanju teksta, pa je treba eliminirati: Rados de (de) Iadra. Istim ćemo zagradama ograditi slova, riječi ili tekst koje je sam pisar označio da ih treba brisati. U srednjovjekovnim se spisima to označava točkicama ispod slova ili riječi. U notarskim spisima nalazimo često takve slučajeve. Sam notar u bilješci in calce upozorava o toj svojoj operaciji. 6. Vitičastim zagradama označavaju se interpolacije ili čak riječi koje su sa stajališta autentičnosti sumnjive: (amoris causa). 7. Uglastim zagradama koje imaju samo donji kut označit ćemo riječi koje pripadaju tekstu a kao naknadni dodaci nalaze se na margini ili između redaka: [statutumj. 8. Uglastim zagradama koje imaju samo gornji kut označit ćemo riječ koja treba da stoji u tekstu, a na čijem se mjestu nalazi neka druga riječ. Ako, npr., u rukopisu stoji casa a treba po smislu stajati času, to ćemo označiti ovako: |casul. 9. Zvjezdicama će biti označene vjerojatne lakune u predlošku. 10. Točkicama će biti označene očite lakune u predlošku. 11. Riječ za koju nismo sigurni da smo je dobro pročitali popratit ćemo upitnikom u obloj zagradi. 12. Riječ koja ima nepravilan gramatički oblik, a nije tipičan kao karakteristika srednjovjekovnog latiniteta, popratit ćemo uskličnikom u obloj zagradi. To moramo učiniti zato da čitač ne bi pomislio da se eventualno radi o tiskarskoj pogrešci edicije: regali(\) territorium. 13. Vertikalnom crtom označit ćemo redak ili stih, dok će se dvostrukom vertikalnom crticom označiti stupac ili strana u narativnom izvoru. 14. Znak križa postavit će se na mjestu simboličke invokacije ili uz ime svjedoka, ako se nalazi u predlošku. Ako se pak kao simbolička invokacija nalazi Konstantinov znak, bit će korisno da se postavi i u ediciji. U našem diplomatičkom materijalu ne nalazimo sve one znakove koji se nalaze u diplomatičkim dokumentima zapadne Evrope. U izdanji121