ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 104

sigle su sasvim arbitrarno upotrijebljene, što očito potvrđuje da će još dugo vremena proći dok se usvoje konvencionalni znakovi. Ovdje moramo istaknuti neke vrlo korisne osobitosti ovog izdanja. Što se tiče uvoda, treba reći da su cilj i metoda izdanja tu vrlo opširno prikazani. S obzirom na to da Slovačka do 1918. nije nikada bila ens politicum, trebalo je precizno odrediti što će ući u jedan takav zbornik. Diplomatička analiza isprava provedena u uvodu jasno pokazuje u kako tijesnoj vezi stoji diplomatika s metodom izdavanja diplomatičke građe. Međutim, mora se reći da se slična razlaganja nalaze i u drugim izdanjima ove vrste. Ono što čini specifičnim ovo izdanje jesu raznoliki indeksi i priloženi faksimili dokumenata i reprodukcije pečata. To ističem zato da bi se ova praksa usvojila kao stalna metoda. Tu se prije svega nalazi indeks autora isprava. Zatim slijedi zaseban indeks destinatara: osoba ili institucija. Nema sumnje da cjelovit tekst arenga poredanih abecednim redom prema početnoj riječi predstavlja vrlo korisnu novost koja olakšava diplomatičku analizu dokumenta. Indeks imena sastavljen veoma sistematski odvojen je od indeksa stvari (glossarium). Uz ime osobe nalazi se uvijek osnovni podatak o njenoj funkciji, društvenom položaju, srodstvu ili porijeklu. Imena mjesta data su u obliku u kojem se nalaze u dokumentu, ali uz njih nalazimo i današnji naziv. Uz ime mjesta dana je informacija o geografskom položaju mjesta. Svaka je natuknica popraćena najprije brojem godine dokumenta, siglom kao oznakom tradicije, zatim brojem stranice i umanjenim brojem približnog retka. Taj umanjeni broj može biti 1, 5, 10, 15 itd., što znači da se dotična riječ nalazi u retku 1—4, 5—9, 10—14 itd. Indeks stvari zaista je prije glossarium nego indeks u običnom smislu riječi. Uz pojedinu riječ data je sva frazeologija kombinirana s dotičnom riječi. Kao primjer uzet ćemo riječ camera. Uz nju nalazimo slijedeću frazeologiju iz dokumenata: camera regis, camera regalis, in cameram regis libras auri persolvere, comités camere, lucrum camere, medietatem regie camere solvere, remanere in camera. Uz riječi nelatinskog porijekla nalazimo i njihovo značenje. Nema sumnje da indeks stvari najviše odražava individualni stav priređivača edicije, pa će biti najkorisnije da ga on sam pravi, jer se indeks ne može odvojiti od cjelokupne koncepcije izdanja. Na kraju ovog pregleda nekih novijih izdanja diplomatičke građe spomenut ćemo jedno izdanje koje se u potpunosti zasniva na diplomatičkoj metodi. To su Acta Albaniae Veneta, a priredio ih je J. Valentini.

32 Iz priloženog primjera lako je razabrati do kojih granica izdavač nastoji biti vjeran predlošku. To je i sam izrazio u uvodu kad je pokušao objasniti svoj princip izdavanja: »Diligentissime ad unguem omnia transcripsimus, ne cui quidquam desideraretur, vel ipsis qui diplomatico, ut aiunt, scribendi usui student. Id tantum arbitrii usurpavimus, quod nexus abbreviationesque consuetas atque certas solvimus et complevimus; verbum aliquod amanuensis procul dubio oblivione praetermissum, uncis quadratis inclusum intrusimus (quod tarnen raro admodum atque tantum si necesarium et indubium esset, fecimus); nomina verum locorum vel personarum propria, quae non semper in manuscriptis maiusculis initialibus 32 J. Valentini, Acta Albaniae Veneta saeculorum XIV et XV, pars prima, tomus primus, Panormi MCMLXVII. 104