ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 102
podatke o osobama i toponimima koji se u tekstu spominju, ili pak imaju karakter raznih povijesnih primjedbi. Na kraju treba spomenuti da indeks osoba, mjesta i stvari nije odvojen. Sastavljen je prema broju stranice a ne prema rednom broju dokumenta. Snalaženje u tekstu vrlo olakšava to što su na svakoj strani označeni reci na koje se poziva broj u indeksu. Na kraju ćemo prikazati metodu Diplomatičkog kodeksa Slovačke, 28 i to zato jer je to jedno od najnovijih izdanja te vrste u svijetu. Uostalom, treba naglasiti činjenicu da su Slovaci posljednji od svih naroda bivše Ugarske koji su se prihvatili ovog posla, koji je bio tim teži što Slovačka nije nikada imala status neke zasebne upravne jedinice. Teritorij današnje Slovačke proteže se na 12 cjelovitih nekadašnjih ugarskih županija te na veći ili manji dio još nekih županija Kako se slovački narod manjim dijelom nalazi izvan tog teritorija, izdavač smatra ovo izdanje više teritorijalnim nego nacionalnim kodeksom. Budući da su najstariji slovački povijesni dokumenti ovdje prvi put sabrani u jednom djelu, Slovačka akademija znanosti je smatrala da će najbolje upoznati znanstveni svijet sa svojom prošlošću ako ovaj cjelokupni materijal prezentira latinskim jezikom. To je svakako posljedica starog principa neslavenskih naroda »Slavica non leguntur«, i u tom smislu ovo izdanje ima opravdanja, iako su se povijesne prilike sasvim promijenile. Predgovor u kojem je naširoko izložena metoda rada pisan je latinskim jezikom. Isto tako sav kritički aparat i indeks. Može se reći da se ovo izdanje dosta razlikuje metodom od drugih izdanja ove vrste. Očito je da je R. Marsina morao posegnuti za nekim znakovima i simbolima zbog specifičnosti samog kodeksa. Shemu će najbolje pokazati priloženi primjer jedne stranice. Međutim, kako se svi znakovi i simboli ne mogu naći na toj jednoj stranici, prikazat ćemo ovdje njihovo značenje. Izdavač razlikuje tri osnovna načina prezentiranja sabranog diplomatičkog materijala: 1. in extenso 2. in extracto 3. in regesto U prvu skupinu spadaju one isprave kojih se sadržaj odnosi u cjelini na Slovačku, ili kojih su autori domaći ljudi ili pak kojih je sadržaj namijenjen cijeloj Ugarskoj. U drugu skupinu spadaju one kojih se sadržaj ne odnosi izričito na područje Slovačke, ali se u njemu nalaze razni topografski i drugi podaci. Što se tiče treće skupine, tu se razlikuju tri vrste regesta; U prvu spadaju regesti onih isprava koje se neznatnim dijelom odnose na Slovačku. U drugu skupinu spadaju regesti isprava koje u svom formalnom dijelu, npr. u intitulaciji ili u datumu, samo spominju neki slovački toponim. To osobito vrijedi za slučajeve kada se u intitulaciji nabrajaju slovačka područja koja se nalaze pod jurisdikcijom nekog dostojanstvenika. Trećom skupinom regesta prezentirane su izgubljene isprave. Treba naglasiti da redni broj slijedi bez obzira na to u kojem je od navedenih oblika sadržaj isprave sačuvan. Razumljivo je M R. Marsina, Codex diplomaticus et epistolaris Slovaciaei tomus I Inde ab a. DCCCV usque ad a. MCCXXXV, Bratislaviae MCMLXXI. 102
