ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 354

Podskupina »Majetok Samobor« sadržava dragocjenu građu o samoborskom rudniku bakra (1630—1710) i desetak godišnjih bilanci samoborskog vlastelinstva iz XVII stoljeća. Podskupina »Rozne chorvatske majetky« (1579—1786) sadržava gospodarske spise vlastelinstva Moslavine, Jastrebarskog, Zelina, Cesargrada i Varaždina (pretežno XVIII stoljeće). Veći dio spisa iz odjeljka »Korešpondencia« također se odnosi na Hrvatsku. Osobito je važna korespondencija onih članova obitelji Erdödy, koji su u Hrvatskoj obavljali različite javne dužnosti. Tako se npr. korespondencija bana Petra Erdödyja (1557—1567) pretežno odnosi na ratovanje s Turcima. Dosta nepoznate građe o političkim prilikama u Hrvatskoj i Vojnoj krajini sadržava korespondencija Dure I (1646—1689), Mirka (1640—1689), Nikole (1672—1693) i Đure II (1667—1712). U odjeljku »Pttblico-politica« nalaze se ove podskupine hrvatskih spisa: »Croatica« iz (XVII i XVIII stolj.): banski spisi, o Vojnoj krajini, saborski spisi itd. »Insurrectionalia ac subsidionalia« (1800—1823): spisi o insurekciji u Varaždinskoj županiji u doba Napoleonovih ratova. »C o m i t a t e n s i a« (1712—1782) : spisi o Varaždinskoj županiji. U drugom dijelu arhiva obitelji Erdödy (»Sekretariat Jana Nepomuka a Josefa Erdödyho«) nalazi se skupina spisa »Chorvatske majetki« (38 kartonskih kutija). U toj je skupini sistematizirana gospodarska građa o obiteljskim posjedima u Hrvatskoj za vremensko razdoblje 1740—1824. U središnjem državnom arhivu Slovačke pregledani su još spisi obitelji Zay, koja je imala posjede u Slavoniji. Napravljen je poseban popis dokumenata, koji se odnose na Hrvatsku. VI Zadaci postavljeni četverogodišnjim projektom o istraživanju građe o o seljačkoj buni 1573. u osnovi su izvršeni. Istraživanjima su obuhvaćeni gotovo svi arhivi u kojima se pretpostavljalo da ima građe o buni. Jedino se nije radilo u arhivima u Italiji (Venecija i Vatikan), gdje bi se također mogli nalaziti neki izvještaji o zbivanjima u Hrvatskoj 1573. godine. U razdoblju od 1968—1971. istraživanja su vršena u 17 domaćih i stranih arhiva. Građa o buni istraživana je u 98 arhivskih fondova. Pregledana je ova količina građe: Arhivi u Hrvatskoj: 150 sv. spisa, 4 pomoćne knjge. Arhiv Slovenije: 5 sv. spisa. Arhivi u Mađarskoj: 160 sv. spisa, 116 pomoćnih knjiga 2 kartoteke Arhivi u Austriji: 195 sv. spisa, 25 pomoćnih knjiga, 5 kartoteka Arhivi u ČSSR: 20 sv. spisa. Ukupno je pregledano 530 svežnjeva spisa, 145 pomoćnih knjiga (indeksa elenha) i 7 velikih kartoteka. Istraživanjem je utvrđeno današnje stanje arhivske građe o seljačkoj buni 1573. Pronađeno je oko 3.600 stranica novih dokumenata. Svi su ti dokumenti, osim onih koji se čuvaju u Arhivu Hrvatske, kserokskopirani ili mikrofilmovani. Tako je u Arhivu Hrvatske nastala zbirka snimljene građe o seljač354