ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 355

koj buni 1573. Za svaki snimljeni dokument izrađuje se opširan regest, tako da će se prikupljena građa moći operativno koristiti prilikom istraživanja. Rad na ovom arhivističkom projektu imao je sasvim konkretan utjecaj na historiografiju Gupčeve seljačke bune. Prije svega, sve važnije novopronađene dokumente sustavno objelodanjujemo, tako da postaju pristupačni svim povjesničarima. Dosad su publicirane tri zbirke te građe: 1. Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1564—1574. Arhivski vjesnik VII—VIII 1964—1965, str. 7-340. 2. Novi dokumenti o ugušivanju seljačke bune 1573. Arhivski vjesnik X, 1967, str. 69-115. 3. Nova građa o seljačkoj buni 1573. (I) Arhivski vjesnik XI—XII, 1968—1969, str. 7-41. U ovom Arhivskom vjesniku objavljujemo narednu skupinu novih dokumenata o buni, a pripremaju se i dalje publikacije (nova građa o prethistoriji bune, susjedgradski urbar iz 1566, građa o zbivanjima na Stattenbergu itd.) Zahvaljujući arhivskim istraživanjima postignuti su novi rezultati u proučavanju povijesti seljačke bune. Ovdje spominjemo samo važnije: — podrobno je proučena prethistorija seljačke bune, upoznate su lokalne bune iz 1566. i 1572, koje omogućavaju razumijevanje mnogih zbivanja iz doba opće bune 1573. — dani su novi prilozi proučavanju ustaničkog programa i ustaničkih vojnih planova. — proučen je tijek seljačke bune i sustavno istražen postupak prema ustanicima nakon njena ugušivanja. Nova građa o seljačkoj buni 1573. već se koristi i na drugim područjima. Dio te građe upotrebljen je npr. pri izradi dokumentacije za film o seljačkoj buni. Kopije novopronađenih dokumenata i različiti ilustrirani materijali, koji su također skupljeni, bit će upotrebijeni u muzeju seljačke bune u Donjoj Stubici. Na početku je naglašeno da se istraživanju građe o seljačkoj buni, gdje god je to bilo moguće, prišlo sa šireg stanovišta, tj. da se nastojalo sakupiti i onu građu, koja treba pomoći proučavanju uzroka seljačke bune. Kako se tu u prvom redu radi o evoluciji feudalne rente, istraživana je i građa p agrarnim odnosima. Rad na tom području nije mogao biti sustavan, ali je ipak snimljeno oko 3.500 stranica građe. Povrh toga, evidentirano je nekoliko stotina urbara, koje treba još obraditi. Istraživanjem građe o seljačkoj buni 1573. stvoreni su tako temelji za rad na novom projektu — istraživanju građe o agrarnim odnosima u Hrvatskoj. J. Adamček — I. Filipović 355