ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 251
stvara zaključak da se kmetstvo javlja u okolici (!) Dubrovnika u polovini XIV stoljeća odmah u početku: 1353, 1355, 1357. 88 Ne preostaje mu, posve razumljivo, drugo nego da zbog novih dokumenata (koje je odavno mogao naći u Smičiklasovu Zborniku) pronađe izlaz iz neprilike na taj način da »korijenje« kmetstva sada potraži u XIII. stoljeću odnosno početkom XIV. stoljeća! To »korijenje«, kako ovdje tvrdi Lučić, »seže još u početak XIV stoljeća kad su obrađivači dobivali zemlju bilo za rad ili usluge ili posjed kuće za usluge i novac«. 89 Ako su to, kako dalje tvrdi, »osnovni elementi«, kako se kmetstvo moglo onda pojaviti »kao posljedica pomanjkanja radne snage na carini nastale uslijed prolaza kuge, počevši od 1348«? 90 No, što je najvažnije, još uvijek ne znamo kako Lučić definira pojam kmeta, jer on doduše tvrdi da se »prema dubrovačkom pravu seljak, koji stanuje u kući gospodara i na njegovom imanju i uživa vrt, a za uzvrat mora raditi na carini, zove kmet«, 91 ali u bilješci se poziva na Ivellija, a ne na dubrovačke izvore ili »dubrovačko pravo«. 92 Osim toga, dok je prije bar nastojao istraživati agrarne odnose na astareji, sada zamjenjuje astareju s neodređenim pojmom »dubrovačke okolice«. Koliko je taj rad korak natrag, s obzirom na Rollerov rad i na Rollerovo postavljanje problematike, razabire se na mnogo mjesta. Kad na primjer Roller donosi dokument iz 1275 onda sasvim ispravno konstatira da je to »prvi trag rabote na području Otoka«, a Lučić donoseći iz Rollera taj isti izvor ne razlikuje ga ni vremenski ni prostorno. U zaključku se još jednom zapliće kad tvrdi da su »kmetski odnosi« u XIV. st. »tačnije u drugoj polovini tog stoljeća, rijetkost i predstavljaju početke«! 93 Pri svemu još zaboravlja dodati da ti tobožnji »počeci«, o kojima je govorio ranije, kao i tobožnje »korijenje« iz XIII. i početka XIV. st. nije nikad izraslo u pravi kmetski odnos. Stoga ne možemo zaključiti drugo nego da je Lučić zamrsio problem kmetstva i to zato što je pošao pisati sa željom da dâ nešto nova ili da nešto »ispravi« prije nego što su njemu samome bili jasni pojmovi o kojirazumljivo da ovdje mora tvrditi kako su »ovi slučajevi osamljeni i zabilježeni na crkvenim imanjima«, pa ih zato — tobože — »ne možemo upotrijebiti kao dokaz postojanja kmetinskih (!) odnosa u Dubrovniku«. Prvi je ugovor iz 1317 manjkav. Naime, Tvrdoje i Luposlav dobivaju prema donijetom tekstu, zlaticu zemlje od koje treba da odrade tlaku sedmicu dana, a povrh toga (?) su dužni (dare, nedostaje u tekstu) totam utilitatem de dicto soldo terre. Ako je ugovor točno pribilježen onda se pitamo zašto su oba težaka uzela zemlju od lokrumskog opata? Drugi je ugovor iz 1275, donio ga je već Roller, n. dj., str. 156—157, koji je ispravno zaključio da je »to prvi trag rabote na području Otoka«. Lučić bi mogao spomenute ugovore odbaciti kao dokaz za postojanje »kmetinskih« odnosa samo u onom slučaju kad bi dokazao da je na crkvenim posjedima bio poseban režim obradbe zemlje. Budući da to nije učinio, stječe se dojam da spomenute ugovore odbacuje zato što u ranijim radovima, kao i sada, datira početak kmetstva (ne kmetinstva!) — s istim kriterijem — tek polovicom XIV stoljeća! 88 N. dj., str. 79. 89 Prema tome, najprije se za ugovore iz 1275 i 1315 tvrdi da se uopće ne mogu uzeti u obzir, a nešto kasnije u tekstu oba su dokaz »korijenja kmetstva« i to takvog »korijenja« koje sadržava »bitne elemente«! Zar korijenje nije isto što i počeci? 90 N. dj., str. 79. 91 N. dj., str. 78. 92 Pri tom ne reproducira točno tekst degrivellia, jer je on istakao još jednu obavezu koja je, kako ćemo pokazati na zadarskom izvornom materijalu, doista »znak« kmetstva: to su »darovi« ili, ovdje u tekstu, »pokloni«. Uostalom, degl'Ivellio na citiranom mjestu upozorava kako isti seljak može biti kmet (contadino) i polovnik (colono semplicemente tale). U prvom slučaju dobiva kućicu i vrt za koji daje poklon i radi na carini, a u drugom uzima zemlju na obrađivanje i dijeli s vlasnikom prirod (Saggio d'uno studio storico-critico sulla colonia e sul contadinaggio nel territorio di Ragusa, Ragusa 1873, str. 14. 93 N. dj., str. 80. 251
