ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 242

oni, isto kao i casalini, »označuju seljake s tog područja«, ali »samo u smislu oznake stanovanja, a ne u smislu nosioca neke određene vrste agrarnog odnosa, u tom slučaju kmetskog«.

29 To, uostalom, kod citiranih primjera ni ne dolazi u obzir, jer reformacije određuju općinsku tlaku, pa se u vezi s tim odredbama može samo postaviti pitanje, kad je dubrovačka općina počela opterećivati izvangradsko stanovništvo javnim teretima? Upravo u pitanju jurisdikcije bilo općine ili vlasnika zemlje Roller se ne izjašnjava dovoljno jasno i određeno i to će biti jedan od razloga da se kasnije razvila diskusija o tobože feudalnim odnosima na području dalmatinskih komuna, posebno Dubrovnika. Roller je samo povodom opisa, položaj a crkvenih kmetova govorio i o Statutarnim odredbama koje, kako on tvrdi, razlikuju »svjetovnu i crkvenu jurisdikciju«.

30 A upravo mu je različit položaj tih crkvenih kmetova kao i činjenica da ni statut ni reformacije »nigdje ne predviđaju neku posebnu jurisdikciju za kmetove, koje dubrovački zakoni nigdje pravo ne razlikuju od ostalih seljaka«,

31 mogla poslužiti kao polazna točka za dalje zaključke. Jer ako dubrovački zakoni ne razlikuju različit položaj izvangradskog stanovništva, već svi stanovnici jednako na čitavom teritoriju priznavaju jurisdikciju općine —r na jednom mjestu i sam priznaje da vlastela nisu imala nad vilanima »nikakve vanekonomske moći«

32 — onda su se sama od sebe nametala dva zaključka: prvi, ili su neke crkvene ustanove došle do svojih kmetova na dubrovačkom teritoriju na »netipičan način« ili drugi, da je općina imala jurisdikciju nad čitavim teritorijem, a ne vlasnici zemlje. Zbog toga što nema sasvim jasnu predodžbu o kmetstvu Roller ne prikazuje jasno ni »nastanak kmetstva«. Naime, ako netko ustvrdi da na području astareje nije sve do sredine XIV. st. bilo kmetskih odnosa

33 —a to mišljenje Roller vrlo dobro opravdava ekonomskim razvitkom općine do tog vremena — onda je bar dužan odgovoriti na pitanje odakle na području dubrovačkih crkvenih ustanova ipak i u XIII. st. kmetovi? Nejasnost se u Rollerovu prikazu kmetskih odnosa povećava i dalje i dolazi do izražaja naročito u poglavlju o »kmetinskim ugovorima«

84 kad želi prikazati uzroke nastajanja. Naime, on tvrdi da poslije proširenja dubrovačkog područja vlasnici zemlje više ne mogu obrađivati zemlju u vlastitoj režiji, a pojačana privredna djelatnost grada i drugi'uzroci stvaraju »veliku oskudicu u radnoj snazi« i »zemljovlasnici daju sve više zemlje na polovicu« ostavljajući za vlastitu obradu »tek neke površine«, koje su se mogle »obraditi rabotom kmetova«.

35 To su, kako tvrdi, carine. Međutim, Roller je još nesigurniji kad treba odrediti pojam carine.

36 Uza sve to ističe jednu od bitnih karakteristika kmetstva: kmetstvo »se uvijek veže uz najam kuće i vrta«,

37 a prema nekim ugovorima kemtu se može » N. dj., str. 110. 30 N. dj., str. 108. 31 N. dj., str. 109. 32 N. dj., str. 116. . 33 N. dj., str. 112. 34 N. dj., str. 113—124. 35 N. dj., str. 113. 36 Poziva se, naime, na neke odluke velikog vijeća koje zabranjuju lokrumskom opatu uvođenje kmetskih odnosa kakvi su na carinama — što je i razumljivo — jer je takav odnos smio biti samo ondje gdje je bio od starine, a Roller je sam tvrdio da su lokrumski benediktinci imali kmetove prije stvaranja carina. 37 N. dj., str. 115. 242