ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)
Strana - 534
svake godine pristižu, pa zato mnoge zemlje, a među ostalima i pojedine naše republike stipendiraju svoje slušače, što je vrlo korisno. Što se tiče životne dobi bili su zastupani mladi, ali bilo je i arhivista starij0 životne dobi. Kao slušači Staža imali smo legitimacije »carte de stagiaire« kojom nam je bio omogućen slobodan ulazak u arhivsku čitaonicu, salu inventara, glavna arhivska spremišta, a drugom legitimacijom koju je stažistima izdala Direkcija muzeja Francuske bio nam je omogućen besplatan ulazak u sve nacionalne muzeje Francuske. Stipendisti Francuske imali su još širi spektar privilegija, posebno u kulturnim institucijama i priredbama. Dodala bih još statistički prikaz slušača Staža od njegovog osnutka do danas po državama kojima su oni pripadali: Afganistan 3 slušača, Alžir 3, SR Njemačka 37, DR Njemačka 1, Argentina 5, Australija 1, Austrija 2, Belgija 32, Bugarska 4, Brazil 13, Burundi 1, Kambodža 1, Kamerun 1, Kanada 15, Comores (otoci) 1, Kongo 3, Čile 1, Kostarika 2, Dahomej 3, Danska 3, Ekvador 1, Španija 18, SAD 2, Egipat 1, Finska 1, Vel. Britanija 4, Gana 1, Grčka 1, Guadeloupe 1, Gvajana 1, Gvineja 1, Haiti 5, Gornja Volta 3, Mađarska 5, Indija 15, Irska 2, Island 1, Izrael 3, Italija 13, Japan 3, Jersey (otoci) 1, Laos 3, Libanon 4, Luksemburg 2, Madagaskar 3, Malezija 1, Mali 4, Maroko 3, Mauritius (otoci) 2, Monako 4, Mauretanija 3, Nepal 1, Nigerija 2, Niger 1, Paragvaj 1, Nizozemska 13, Filipini 1, Poljska 8, Portugal 5, Rumunija 5, Švicarska 12, Sirija 1, Tahiti 1, Čad 1, Čehoslovačka 6, Turska 7, Tunis 7, SSSR 6, Venezuela 2, Vijetman 7, Jugoslavija 17, Južnoafrička Unija 1. Do sada je bilo ukupno stranih slušača 385. 3 Završila bih ovaj prikaz preporukom arhivskim institucijama naše zemlje da nastoje barem po jednom svom arhivisti omogućiti polazak na Staž, što može biti samo od koristi i arhivima i razvoju naše arhivistike. D. Božić - Bužančić RAZVITAK ARHIVSKE SLUŽBE U NJEMAČKOJ DEMOKRATSKOJ REPUBLICI Obnova i razvoj arhivske službe 1945—1949. Slomom nacizma raspao se centralizirani državni aparat Hitlerove Njemačke a pri ponovnoj organizaciji vlasti prišlo se vraćanju političkom sistemu koji je postojao do dolaska Hitlera na vlast, tj. došlo je do vraćanja autonomija pojedinim pokrajinama, u kojima su se trebale formirati zemaljske uprave. Stvaranju takvog političkog sistema svakako je pogodovala podjela zemlje na četiri okupacione zone. U sovjetskoj okupacionoj zoni, na čijem je području 1949. proglašena Njemačka Demokratska Republika, formirane su zemaljske uprave u Saskoj, Saskoj-Anhaltu, Thiiringu, Mecklenburgu i Brandenburgu. Za arhivsku službu je interesantno da je već u kolovozu 1945. Zemaljska vlada u Brandenburgu osnovala Referadu za arhivstvo pri Odjelu unutrašnjih poslova. Prema tome, i nove antifašističke vlasti, nastale u teškim poslijeratnim prilikama, nastavljale su tradiciju nekadašnje pruske arhivistike, koja je dala značajan doprinos razvitku arhivistike u svijetu. I Savezničko kontrolno vijeće svojom naredbom br. 2 od 20. rujna 1945. naređuje da se arhivisti vrate u službu i da se osposobe arhivske zgrade i spremišta. I sovjetske okupacione vlasti donijele su nekoliko sličnih naredbi, međutim, obnova arhivske službe nailazila je na ogromne teškoće. 1 Podatke o broju i nacionalnoj pripadnosti stažista dobila sam ljubaznošću direktora Staža g. R. Marquanta na čemu još jednom zahvaljujem.
