ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 522

5. "The Papers of Alexander Hamilton", J. E. Cooke ed. 15 vol. 6. "The Adams Papers", L. H. Butterfield ed. 13 vol. 7. "The Papers of James Madison", W. M. E. Rachal and W. T. Hutchinson, ed. 5 vol. 8. "The Papers of John G. Calhaun", W. E. Hemphill ed. 3 vol. 9. "The Papers of Henry Cloy", J. F. Hopkins ed. 3 vol. ID. "The Papers of Henry Laurens", E. M. Hamer ed. 11. "The Papers of Ulysses S. Grant", J. Simon ed. 12. "The Papers of Henry R. Schoolcraft", F. Manson ed. 13. "The Papers of Woodrow Wilson", A. S. Link ed. Clanci "Computers and Bibliography for the Social Sciences" (Nr. 1, str. 15—20. Kompjuteri i bibliografija u oblasti društvenih nauka) i "Byproducts of Computer Processing" (Nr. 3, str. 215—223. Nusproizvodi kompjuterskih procesa) govore o upotrebi najnovijih tehničkih pomagala — kompjutera, kompjuterskih sistema, za katalogiziranje i za distribuciju katalogiziranih, informacija u arhivima, bibliotekama i srodnim ustanovama, posebno u biliografskoj službi. Autori opisuju način upotrebe tih savremenih automatiziranih sistema, naglašavaju njihovu prednost i zalažu se za njihovu što širu primjenu u sređivanju podataka iz oblasti društvenih nauka, jer metodologija rada na bazi programa kompjuterskih sistema predstavlja jedan vrlo precizan i detaljan proces, koji polazi od identifikacije osnovnih bibliografskih jedinica pa do njihove upotrebe. Sistem kompjuterske obrade građe je za sada u Americi u upotrebi u Odjeljenju za rukopise Kongresne biblioteke u Washingtonu, no vrlo će se brzo upotrebljavati u nacionalnim arhivima i time dobiti širu primjenu u oblasti društvenih nauka i drugog naučno-istraživačkog rada. Uz navedene grupe članaka posebno bismo nešto detaljnije prikazali slijedeća dva priloga: "The Spirit of Washington: ICA Congress of 1966" (Nr. 2, str. 133—138. Značenje Washingtona: Kongres Međunarodnog arhivskog savjeta 1966. godine) i "The Naval Historian and His Sources" (Nr. 3, str. 261— 268. Pomorski historičari i njihovi izvori). U prilogu "The Spirit of Washington: ICA Congress of 1966", autor C. Kecskemeti piše o organizaciji i radu Međunarodnog arhivskog savjeta u razdoblju od 1966. godine, to jest od održavanja washingtonskog kongresa. Autor pridaje izuzetnu važnost kongresu u Washingtonu, smatrajući ga čak prekretnicom i novim poglavljem u povijesti postojanja i rada Međunarodnog arhivskog savjeta te arhiva općenito. Značenje washingtonskog kongresa, po mišljenju autora, je trostruko. Ono se prvenstveno očituje u organizaciji MAS-a. Dok je u svojoj prvoj fazi to bila stručno-naučna organizacija evropskih arhivista (iako osnovana inicijativom Amerike), koja je, iako povremeno, održavala veze sa zemljama drugih kontinenata (Indijom, Izraelom, Kanadom, Meksikom, USA i dr.), poslije 1959. godine započinje period njene reorganizacije, te MAS nastoji proširiti svoju djelatnost. Osnivanjem Inter American Archives Technical Council-a postavljen je temelj za regionalnu podjelu MAS-a. Iako je taj koncept istaknut još u Bruxellesu, ipak Inter American Council nije u cjelini proveden, te je regionalna podjela ostala stvar budućnosti. U organizaciji MAS-a Francuska je, gotovo do washingtonskog kongresa 1966. godine, vodila glavnu riječ na mnogim područjima djelatnosti, predestinirana da bude vođa MAS-a. Godine 1966, kaže autor, nastupa preokret, te MAS u kojem se govorilo 15 godina francuski, postaje dvojezično područje rada. U razne djelatnosti se uključuju i druge zemlje članice (Belgija, Italija, Velika Britanija, Mađarska). 1950. godine su svega 32 zemlje bile zastupljene u MAS-u, dok ih je danas blizu 80. Njihov broj se vremenom povećava, a najbolji put da bi se nove zemlje uključile 522