ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 471
tome uzeti u obzir mogućnosti i potrebe: udruživanja arhivskih ustanova, zatim arhivskih ustanova sa srodnim ustanovama iz oblasti kulture (s obzirom na zaštitu spomeničkog blaga), te udruživanja arhivskih i naučnih ustanova (glavnih korisnika arhivske građe); d) da li bi i kakve izmjene i dopune trebalo predvidjeti u arhivskom i drugom zakonodavstvu u vezi s predviđenim samoupravnim mehanizmom u njegovoj cjelini. Glavno područje za razrješavanje ovih problema jesu: — same radne organizacije (arhivske ustanove), komune, međukomunalne asocijacije — kao osnova, a zatim republička samoupravna tijela; — u materijalnom pogledu težište je na općinskim fondovima za kulturu (kojih 103 već djeluju na području SR Hrvatske) i na Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti. Ovo jè, dakle, glavno područje na kojemu se razrješava bitna tekuća i perspektivna problematika vezana uz unapređenje samoupravljanja u arhivskim ustanovama na području SR Hrvatske. Organizacione forme tog samoupravljanja moraju se prema tome podesiti. Od opisane osnove, tj. odozdo od osnovnih radnih organizacija treba graditi te forme, a ne započeti od vrha, tj. od zajednice u federaciji, koja zajednica praktički malo što može doprinjeti razrješavanju navedenih problema. Zaključak 1. Nastaviti razmatranje o daljem razvoju samoupravljanja u arhivskim ustanovama, te o najpogodnijim organizacionim formama samoupravnih organa i tijela s pomoću kojih će se unapređenje samoupravljanja u čitavom opsegu (od osnovne jedinice do viših samoupravnih tijela) najbolje ostvariti i s pomoću kojih će se postići optimalno unapređenje arhivske službe. Naglašavamo: u čitavom svom opsegu (od osnovne jedinice do viših samoupravnih tijela), jer se radi o cjelini čiji se dijelovi ne mogu odvojeno tretirati. 2. Društvo arhivskih radnika Hrvatske i Arhivski savjet Hrvatske pobrinut će se za izradu odgovarajućeg elaborata i za organizaciju potrebnih savjetovanja s pomoću kojih će se navedena problematika za područje SRH svestrano raspraviti u čitavom svom kompleksu, te izraditi potrebni prijedlozi. Po sebi se razumije da će spomenuti elaborat dati i temeljitu analizu dosadašnje prakse i njenih rezultata i nedostataka, a isto tako da se u njemu moraju raspraviti i materijalne obaveze koje bi teretile arhivske ustanove u svim formama asocijacija koje će se predvidjeti. 3. Kada navedeni posao bude završen, tek će se tada moći odgovoriti na pitanje: da li je, u kojem obliku i s kojim zadacima potrebna i jedna samoupravna zajednica koja bi objedinila republičke i pokrajinske arhivske zajednice na području SFR Jugoslavije. U ovom osvrtu i mišljenju riječ je samo o načelnim pitanjima, jer ona još nisu raščićena i riješena. Stoga i nema primjedbi u pojedinostima na predloženi tekst statuta »Zajednice jugoslavenskih arhiva« 2 , ,a takvih bi primjedbi i to bitnijih, bilo mnogo po mišljenju svih arhivskih ustanova s područja SR Hrvatske. B. Stulli 2 Nacrt statuta je bio umnožen i dostavljen svim arhivskim ustanovama na području SFRJ, dovoljno je poznat, pa ga ovdje ne objavljujemo.
