ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 469

historija institucija — dr Ivan Beuc, 22 sata, dr Josip Buturac, 9 sati, propisi o arhivima — direktor AH Bernard Stulli, 10 sati, osnovno poznavanje latinskog jezika — prof. Mate Krizman, 20 sati. Glavna briga na ovom tečaju posvećena je arhivistici (ukupno 119 sati predavanja i vježbi) i latinskoj paleografiji (76 sati), jer su to discipline koje su arhivistima najpotrebnije, osobito u radu sa starijom građom. Od ostalih disciplina historiji institucija je posvećeno više vremena nego drugima, iako bi bilo potrebno i više. Za glagoljsku i ćirilsku paleografiju uzeto je malo vremena. Toliko da se dadu osnove tim našim specifičnim pismima, a oni kojima je poznavanje ovih pisama više potrebno moći će se stečenim znanjem poslužiti za dalje usavršavanje. Ispitima su nakon završenog tečaja pristupila 22 kandidata. Prema rješenju Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu broj 3094/1-1966. od 16. VII 1966. Komisija za stručne ispite pri Arhivu Hrvatske priznaje kandidatima pri polaganju stručnih ispita položene ispite iz onih predmeta koje su položili na završetku tečaja. Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti dodijelio je Arhivu Hrvatske 42.500 N Din kao pomoć za održavanje tečaja. Od tog je iznosa jedan dio isplaćen polaznicima tečaja izvan Zagreba kao pomoć da arhivske ustanove ne bi bile previše opterećene snoseći sve troškove boravka svojih radnika u Zagrebu. Iz tog iznosa isplaćen je i honorar predavačima, dok će se ostatak upotrijebiti za izdavanje skripata. Skripta izrađuju predavači tečaja da posluže arhivskim radnicima u pripravi za polaganje stručnog ispita, poslužit će kpd budućih tečajeva kao priručnici za pojedine predmete, a poslužit će korisno i drugim arhivskim radnicima kao stručna literatura. I predavači i polaznici tečaja uložili su mnogo napora da bi svladali ovako obilan program predavanja i vježbi. Stoga je po sudu i predavača i polaznika tečaj završen uspješno. Iskustva pak stečena pri organiziranju i održavanju ovog tečaja poslužit će korisno za organizaciju budućih tečajeva. Među ostalim pokazalo se da su ovakvi i slični tečajevi ne samo korisni nego i prijeko potrebni i da sredstva koja se ulože u njihovo održavanje nisu utrošena beskorisno. Metod Hrg MIŠLJENJE ARHIVSKIH USTANOVA SR HRVATSKE O PRIJEDLOGU ZA STVARANJE »ZAJEDNICE JUGOSLAVENSKIH ARHIVA« Na sastanku predstavnika arhivskih ustanova s područja SR Hrvatske, održanom 2. svibnja 1969, raspravljalo se o prijedlogu Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije u pogledu stvaranja »Zajednice jugoslavenskih arhiva«

1

, te je zaključeno kako slijedi. Korisna je inicijativa Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije da se povede diskusija o novim organizacionim formama arhivske djelatnosti u predstojećoj fazi razvoja arhivske službe kod nas, kao i o novim formama samoupravljanja u toj službi. To naročito vrijedi za samoupravljanje u arhivskoj službi. Dosada se ono u izrazitij em obliku provodilo na nivou radnih organizacija, tj. arhivskih ustanova, te donekle i u nekim višim formama. Razvijati ga dalje, pa i u oblicima zajednica arhivskih ustanova, svakako je važan zadatak arhivskih radnika koji će nesumnjivo pozdraviti svaku novu samoupravnu formu koja određeno i efikasno unapređuje njihov rad i položaj. 1 Savez je ovu inicijativu pokrenuo 1968. god., pa se o njoj raspravljalo na kongresu u Kotoru iste godine, a zatim i na savjetovanju u Jajcu (4—5. VI 1969.) na kojemu sam pročitao ovaj tekst.