ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 426
i vrlo podučen u čitanju Talmuda.« 18 Tako je pisao 1683. o Paštriću profesor Bartolocei u svom djelu »Bibliotheca magna rabbinica«. Što bi danas biblicistka kazala o Paštriću, bilo bi vrijedno znati. Budući da je na II vatikanskom koncilu prema Židovima zauzet nov stav, pomirben i ekumeničan, bilo bi i s tog gledišta vrijedno razmotriti Paštrićeve stavove prema židovstvu; utvrditi, naime, da li se Paštrić uspio izdići nad svoje vrijeme obilježeno polemikom sa Zidovima i anticipirati našem vremenu svojstven dijalog sa Zidovima. 24. Orijentalna teologija U Paštrićevoj se ostavštini nalaze tragovi njegovih zanimanja za pravoslavnu misao. Tako »De Gennadio olim Georgio Scholario diatriba« (Borg. lat. 477, ff. 72—74). Nadalje »Epitomae librorum III L. Allatii De perpétua consensione orientalis et occidentalis Ecclesiae« (Borg. lat. 478, ff. 173—181). U kodeksu Borg. lat. 480 nalaze se bilješke u vezi s raznim pravoslavnim piscima 17. stoljeća (ff. 61—65v). 25. »Akademija koncila« Ivan Paštrić bio je jedan od osnivača »Akademije koncila« te njezin prvi i doživotni ravnatelj. Razumljivo je stoga da se u Paštrićevoj ostavštini nalaze brojni materijali u vezi s Akademijom. Svakako najprije treba spomenuti dva kodeksa koji sadrže isključivo građu što se odnosi na Akademiju. Kodeks Borg, lat. 501 ima na hrptu naslov: »Miscellanea, et Dissertationes Conciliorum in Prop. Fide et Collationes Accademieae Theol. Hist.-Can. loan. Pastritii. Tom. I«. Kodeks Borg. lat. 502 nosi isti naslov, a predstavlja tom II. Uz ove kodekse koji obuhvaćaju građu u vezi s Akademijom ima materijala o Akademiji rasutih i po drugim kodeksima (Borg. lat. 480, ff. 134—223v; Borg. lat. 482, ff. 1—169. 174—393, 397; Borg. lat. 484, ff. 157—231; Borg. lat. 60, ff, 1—320). 26. Bilješke u vezi s predavanjima i slušačima Kao profesor Paštrić je ostavio iza sebe nešto bilježaka u vezi s predavanjima i nekoliko popisa svojih slušača. Tako je, npr., napisao Paštrić, profesor kontroverzija, »Instrukcije za jednog profesora kontroverzija« (Borg. lat. 471, ff. 191—192v). Sačuvao se i koncept teza polemičke teologije iz Paštrićeva pera (Borg. lat. 471, ff. 213—221). Ovdje ne spominjemo tekstove Paštrićevih predavanja koje smo naveli govoreći o Paštrićevim bogoslovnim spisima. Sačuvali su se također popisi studenata Urbanova zavoda, na kojem je Paštrić predavao, i bilješke o tečajevima predavanja iz vremena 1678—1694. (Borg. lat. 471, ff. 252—283v). Na drugoj stranici kodeksa Borg. lat. 604, koji inače sadrži tekstove traktata što ih je Paštrić predavao, nalazi se popis slušača iz 1698, među kojima su i Dalmatinci. Ovi popisi slušača dragocjeni su za utvrđivanje koji su ljudi izišli iz Paštrićeve škole. Paštrićev đak bio je Prosper Lambertini, kasniji papa Benedikt XIV. Krsto Pejkić bio je također Paštrićev učenik, pa Vicko Zmajević. U Paštrićevoj se ostavštini nalazi još raznih bilježaka u vezi s tiskom, s Vatikanskom knjižnicom, s pripremanjem Paštrićevog djela »Patene argenteae mysticae« tiskanog 1706 1 ', bilješke o Ilirskom kolegiju u Loretu, o Zboru sv. Jeronima u Rimu i o raznim drugim predmetima. 18 BARTOLOCCIUS, IULIUS, Bibliotheca magna rabbinica, De scriptoribus et scriptis Hebraicis, ordine Alphabetico Hebraicè et Latine digestis, Volumen III, Romae 1683, str. 750. 19 PASTRITIUS, IOANNES, Patene argenteae mysticae, Roma 1706. 426
