ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 341
operative. Ovaj momenat, pored ostalih, doveo je do stvaranja najprije posebne komisije, a onda samostalne arhivske ustanove. U cjelini uzevši, arhiv je dobro sačuvan, iako često upravo najvredniji spisi nedostaju, što je očito posljedica nedovoljne brige grada za svoj recentni arhiv. Arhiv je predugo — kao mrtva registratura — ostao ležati izvan arhivske ustanove. Neki za operativu važni dijelovi ostali su i dalje kod grada, tako npr. građevni spisi, katastralne mape, razni elaborati kod komunalnih poduzeća itd. Arhiv raspolaže evidencijom tih materijala. Sadržajna fizionomija. Gradski spisi sadrže veoma vrijednih podataka za proučavanje komunalne uprave, njezine organizacije i sistema, zatim komunalne politike grada, te za poznavanje socijalnih, ekonomskih i kulturnih odnosa i prilika na gradskom području posljednjih sto godina. U njima se napose ogleda gospodarska i financijska politika grada, građevna djelatnost, zdravstvena i socijalna skrb, stanje obrta i trgovine, briga za osnovno školstvo, i drugo. U tim spisima ima vrijednih podataka i o društvenom životu grada, napose 0 socijalnim pokretima, radničkim udruženjima, štrajkovima i radničkoj štampi. Politički događaji u gradskim spisima odrazili su se tek toliko koliko su bili odraz općih političkih događaja i zbivanja u zemlji. Najvažnije su serije: opći spisi, prezidijalni spisi, predmetni spisi pojedinih odsjeka i odjela, napose isprave o nekretninama, zaključni računi, proračuni i zajmovi, zbirke nacrta i planova građevnog odjela, obrtni registar s obrtnim spisima, očevidnosti tržnog odsjeka o kretanju cijena u gradu, konačno zapisnici sjednica gradskog vijeća i njegovih odbora i povjerenstva. Za korištenje arhiva Gradskog poglavarstva mogu se koristiti protokoli i registri izrađeni u registraturi. Od arhivskih pomagala postoji za sada privremeni opći inventar i vodič kroz fondove i zbirke Historijskog arhiva grada Zagreba. Pregled je sadržan u dodatku VI, Arhivista za 1965. godinu. Stariji dijelovi gradskih spisa koriste se za naučna istraživanja; isto tako 1 neka godišta iz novijeg perioda 1903, 1917—1921, 1941). Noviji dijelovi služe još uvijek građanima i organima vlasti u rješavanju privatnopravnih odnosa. Izvori i literatura: Zapisnici sjednica gradskog zastupstva 1850—1941; Zapisnici sjednica odbora gradskog zastupstva 1903—1945; Opći i prezidijalni spisi Gradskog poglavarstva 1875—1945;Normativni spisi 1882—1905; Zbirka okružnica 1874—1945, — Izvještaji gradskog poglavarstva o gradskoj upravi, Zagreb 1880—1926; Gradski vjesnik, stručno i službeno glasilo općine grada Zagreba; Almanah grada Zagreba za godinu 1914. — Zakoni o gradovima od 1881, 1895 i 1934; Statuti grada Zagreba od 1882. i 1896. (služb. izdanje statuta od 1896, Zagreb 1938). Šulek B., Hrvatski ustav ili konstitucija, Zagreb 1882; Smrekar, Priručnik za upravno političku službu u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Knj. I, Zagreb 1899, str. 452—586; Herkov Z., Općinski proračuni, Zagreb 1938, isti, Općinske financije, 1945. 2. Primjer opisa historijata jedne ustanove Gradski potrošarinski ured Pravo ubiranja pijacovine i maltarine imao je u srednjem vijeku Kaptol katedralne crkve zagrebačke. Gradska općina uvela je 1318. tzv. piljaršćinu, daću na uvoz soli, vina i žita, samovlasno, što je bilo uzrokom stalnih sukoba između Gradeca i Kaptola u 14. i 15. st. Ove tržne pristojbe ubirao je najprije gradski sudac, a od 16. vijeka sve do 1874. davane su u zakup. Tada je bila ustrojena Uprava gradskih daća, a 1922. postaje ona Gradski potrošarinski ured. Jedino je pobiranje kluparine ostalo u privatnoj režiji sve do 1902. Godine 1945. ured prestaje djelovati. 341
