ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 342
C. Pregledi 5 Sve arhivske fondove i zbirke jedne arhivske ustanove treba opisati zajedno u obliku općih pregleda. Pregled može iskazati samo fondove i zbirke uz naznaku krajnjih datuma i količinskih podataka. No u njemu možemo s istim podacima prikazati i serije. Osim ovakvih sažetih pregleda dobro ćemo učiniti ako ih s vremenom upotpunimo drugim podacima koji će bolje osvijetliti sadržaj fondova i njihovih serija. Koliko ćemo to moči učiniti, zavisit će o tome u kojoj smo mjeri upoznali građu koja treba da bude stalni predmet naših okupacija i koliko smo uznapredovali u izradi evidencija i drugih pomagala, posebno inventara. Tada ćemo moći, pored osnovnih podataka o provenijenciji, vremenskom rasponu i količini, unijeti i kratke bilješke o tvorcu fonda, kao i opise sadržaja pojedinih serija. I predmetne spise — ukoliko su od većeg interesa —moći ćemo iskazati podrobnije. Ni u kojem slučaju ne smijemo preglede prenatrpati suvišnim podacima. Prvi pregled koji razrađujemo bit će osnovna ulazna evidencija, zato će poredak fondova ići numeričkim slijedom akvizicija. Kasnije ćemo nastojati da u njih unesemo sistem, što će dovesti do logičnog rasporeda fondova u grupe i racionalne strukture unutar samih fondova. Uz ovako dobro razrađene preglede stavit ćemo ispred kratki uvod s općim napomenama o sadržaju i vrijednosti cjelokupnog arhivskog fonda kojim raspolažemo?, a na kraju event, indeks koji će nam omogućiti da dobijemo uvid u odnos serija (pa i pojedinih dokumenata) prema raznim temama. D. Katalozi 1. Što su katalozi? Katalog općenito označuje popis knjiga, rukopisa, umjetnina, kao i predmeta naučnih i umjetničkih zbirki. Zato se s katalozima susrećemo na mjestima gdje se takve vrste materijala čuvaju, tj. u bibliotekama, muzejima i arhivima. U arhivu katalog predstavlja zbirku manje-više podrobno razrađenih opisa dokumenata raspoređenih po nekim određenim kriterijima. Takvim se opisima redovno obuhvaćaju: od starije arhivske građe listine, protokoli, registri, a od novije predmeti sadržani u spisima od naročite važnosti za .naučna istraživanja. Osim arhivske dokumentacije u užem smislu riječi, u obliku kataloga mogu se prikazati i materijali kartografskih i audiovdzuelnih zbirki, ukoliko se s njima susrećemo u arhivu. U tom slučaju katalog već ima karakter inventara, te se i po svom obliku približava analitičkom inventaru. 5 Kao primjeri sažetih pregleda mogu poslužiti oni odštampani u »Arhivistu« kao dodaci. Posebno bi ukazao na primjer Zadra. U cjelini predstavlja uzoran pregled sadržaja fondova i pored izvjesnih nedostataka. 342
