ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 340
Svi ostali odsjeci, osim Nadzornoga, koji je ostao samostalna radna jedinica podređena izravno predsjedniku općine, okupljeni su u pet odijela: I Upravni odjel — s odsjecima Upravnim, Političkim, Prosvjetnim, Vojnim i Veterinarskim. \ . II Upravno-gospodarski odjel — s odsjecima: za obrt, veleobrt i trgovinu (biv. Tržni odsjek, Opskrbni (novoosnovani), III A Obrtni odsjek (Odsjek za radno pravo) i HIB Obrtni odsjek. U sastav ovoga odsjeka ušao je također i Stambeni ured. III Građevni odjel — sa svim ranijim odsjecima i dva novokreirana odsjeka: Odsjekom za parcelacije i komasacije, te Građevno-pravnim odsjekom. IV Društvovno-zdravstveni odjel — s dva odsjeka: Društvovnim (socijalni) i Zdravstvenim odsjekom. V Financijalno-gospodarski odjel — sa slijedećim odsjecima: Proračunski odsjek, Odsjek za gradsku imovinu (biv. Gospodarski), Odsjek za gradska poduzeća (novi odsjek), Odsjek za poljodjelsko gospodarstvo, Porezni odsjek, Potrošarinski odsjek. Gradsko računovodstvo i Gradska blagajna ostali su i nadalje u sastavu ove organizacione jedinice. Uz neznatne promjene ovakva je razdioba ostala do kraja rata 1945. godine, kada je formiranjem Gradskog narodnog odbora (svibanj 1945) nastala nova era u razvoju gradske uprave. i Kancelarijsko poslovanje i regis tratura. Gradska pisama vođena je prema Naputku od 17. ožujka 1855. Njime je reguliran način protokoliranja spisa, način otpravljanja i način predavanja spisa u registra turu. Ovaj se naputak tokom vremena pokazao kao nedostatan, pa je 1882. stavljen prijediog o preuređenju gradske pisarne. Statut iz 1896. riješio je i ovo pitanje. Posebni »pravilnik o rješavanju spisa kod gradskog poglavarstva u Zagrebu« donesen je 1929, deset godina kasnije, 1939, zamijenjen je novim uputama koje su ostale na snazi do 1945, ukoliko nisu bile izmijenjene okružnicom br. 9400 iz 1941. Gradsko poglavarstvo u Zagrebu ima centralno uređenu registraturu, čiju okosnicu sačinjava glavni urudžbeni zapisnik. Uslijed stalnog povećanja posala nastala je potreba da i pojedini odsjeci vode svoje pomoćne urudžbene zapisnike. No spisi su do 1941. uglavnom dosljedno odlagani prema centralnom urudžbenom zapisniku. Njegova je decentralizacija izvršena tek 1941. kada je svaki od novoosnovanih odjela počeo voditi svoj vlastiti protokol. Posebne urudžbene zapisnike imaju također i gradski uredi i ustanove. Za registraciju spisa, manipulaciju s njima i napose ekspedit, postoji posebna organizaciona jedinica »Centralni pomoćni uredi«. Svaki spis dobiva oznaku odsjeka, odnosno odjela kojemu pripada. Opće karakteristike spisa gradske uprave od 1850. do 1945. Arhiv grada Zagreba iz ovog razdoblja predstavlja kompleks fondova proizišlih iz administrativnog djelovanja organizacionih jedinica gradskog poglavarstva, ali i njegovih ustanova, zavoda i poduzeća. U svemu sadrži 19.393 jedinice, od čega 10.111 administrativnih poslovnih knjiga i 9.282 svežanja spisa. Prvobitni sistem sređenosti je registraturno zasnovan još u 18. stoljeću. Taj sistem zadržan je, naravno, i u arhivu s tim da je razrađen odnos u kompleksu pojedinih skupina i serija. Krajem stoljeća izvršeno je probiranje glavne serije spisa do 1890. Neposredno poslije oslobođenja 1945, zamišljeno je škartiranje svih spisa bez razlike kojem odsjeku pripadaju, nastalih u razdoblju do 1930, ukoliko dakako nemaju trajnu vrijednost, odnosno ne služe potrebama 340
