ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 325

ARHIVSKA POMAGALA Krešimir Nemeth Pod arhivskim pomagalima podrazumijevamo sva ona sredstva izrađena u arhivu sa svrhom da posluže snalaženju u arhivskoj građi. Namijenjena su potrebama samog arhiva, potrebama naučnog istraživanja, kao i svima onima koji su zainteresirani za arhivsku građu iz bilo kojih razloga. Općenito rašireni termin — barem za neke vrste pomagala — »naučno-informativna« ih »naučno-obavještajna sredstva« ima svoje opravdanje, budući da posve određeno podvlači svrhu koju arhivska pomagala imaju. Kao glavne vrste arhivskih pomagala u suvremenim arhivima susrećemo inventare, vodiče, kataloge i indekse. Za određene vrste materijala u pojedinim slučajevima izrađuju se još i specijalne kartoteke i tabelarni pregledi, no oni imaju sekundarno značenje. A. Inventari 1. Što su inventari u arhivu? Na prvom mjestu pomagalo u radu s arhivskom građom. Oni u biti predstavljaju u arhivu jedini popis koji pruža kompleksan pregled sadržaja arhivskih fondova. Možemo ih definirati kao metodički popis arhivskih jedinica sistematiziranih po izvjesnom planu. Redovno su odraz strukture organizacije fonda, no sistematizacija može biti provedena i po drugim kriterijima, zavisno od sistema po kojemu je izvršena klasifikacija materijala. Predstavljaju završnu fazu sređivanja arhivske građe te nam pružaju podatke o sadržaju i karakteru arhivskih jedinica, posebno o njihovu opsegu, vremenskom rasponu, o stanju u kojem se nalaze te o njihovoj cjelovitosti. Oni nas, dakle, upoznaju sa sadržajem arhivske dokumentacije u cjelini, a ne sa sadržajem pojedinih dokumenata. 2. Vrste. Postoje razni oblici inventara, a ti su uvjetovani razlikama u vrsti i količini materijala, strukturom fonda, napose važnošću za nauku i svrhom koju im želimo namijeniti. Zato će se pojedine vrste inventara međusobno razlikovati sadržajem i formom opisa, općom shemom i rasporedom podataka, stupnjem podrobnosti i načinom izlaganja. U tom