ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 211

Konačno, u čl. 31. se naređuje da se namještaj starih sudova ima također inventarizirati. Dio tog namještaja koji im odgovara, upotrijebit će novi sudovi, a o ostatku će se riješiti naknadno

30

. Ovim pregledom ilustrirana je opća pravna osnova, a ujedno su, na kraju, citirani i konkretni propisi (čl. 25—31. dekreta od 30. IX 1811) na kojima se zasnivao nalog baruna Coffinhala upućen i sudovima u Dubrovniku da inventariziraju svoju registraturnu i arhivsku građu. Provedba citiranih propisa nije se u Dubrovniku odvijala suviše ekspeditivno

31

. Negdje potkraj mjeseca prosinca 1811. godine generalni komesar za pravosuđe barun Coffinhal upućuje, stoga, intendantu Dubrovačke provincije (tj. šefu upravne i uopće cjelokupne izvršne vlasti u Provinciji) zahtjev da se formiranje novih sudova završi do 15. I 1812, te da se izvrše poslovi predviđeni čl. 25. i slijed, dekreta od 30. IX 1811

32 Utvrđivanje ovako kratkog, a fiksnog roka nije ostavljalo mogućnosti da se inventarizacija temeljito izvrši. Jer, ako su novi sudovi morali biti formirani do 15. I 1812, njima je uskoro nakon toga trebalo predati odgovarajući dio građe starih sudova, a takva raspodjela je pretpostavljala završenu inventarizaciju arhivske i registraturne građe starih sudova. Bez preuzimanja odnosne građe novi su sudovi teško mogli započeti svojim poslovanjem, a nemoguće im je bilo i da u nizu tekućih — neriješenih predmeta nastave radom ukinutih sudova

3

'

2a

. Poslove inventarizacije i raspodjele trebalo je izvršiti, dakako, ne samo za sudove u gradu Dubrovniku, već i za ostale sudove na području Dubrovačke provincije, tj. za mirovne sudove u kantonima

33

. I ovim potonjima se, stoga, također obratio 7. I 1812. intendant Dubrovačke provincije nalogom kojim im naređuje, na osnovi dekreta od 30. IX 1811, da zapečate postojeće sudske arhive, te da stari sudovi prestanu svojim poX U Arhivu Slovenije u Ljubljani, u fondu »Glavni intendant Ilirskih provinc«, nema sačuvanih spisa iz kojih bi se vidjelo kako je provedba citiranih propisa tekla u drugim dijelovima Ilirskih provincija. Pregledom tog fonda ustanovili smo da u njemu uopće ima vrlo malo sačuvanih spisa koji se odnose na organizaciju pravosuđa. 32 Historijski arhiv u Dubrovniku, Spisi francuske uprave (u nastavku skraćeno: HAD — FU), protokol za god. 1812, pod br. 65 od 5. I 1812. Za ove. kao i slijedeće podatke iz Hist, arhiva u Dubrovniku, zahvaljujem kolegama iz tog Arhiva koji su te podatke tražili i pronašli. 32a Instalacija Suda prve instancije u Dubrovniku izvršena je 19. I 1812. i to na svečan način. O tome govori i štampani govor što ga je tom prigodom izrekao predsjednik Apelacionog suda Bajamonti. U govoru je naglašena važnost pravosuđa i sudaca koji ga vrše; zatim je istaknuta važnost francuskog Code civil-a, Krivičnog zakonika, kao i zakona o sudskom građanskom postupku i o krivičnom postupku; konačno, apelira se na sve suce, da najsavjesnije primjenjuju sve navedene zakonike s ciljem: »... de contenter la nation qui nous est racommandée en lui administrant une justice prompte et impartiale« (v. »Discours du Chevalier Bayamonti, membre de la Légion d'honneur et Président de la Cour d'Appel de Raguse, prononcé le 19. janvier 1812 à l'installation des Tribunaux de première instance«, s. a. Primjerak u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu pod sign. RUF 66231 adi. 2). 33 Ovdje treba podsjetiti na neke momente o ustrojstvu Dubrovačke provincije prema dekretu od 15. IV 1811, koji regulira uređenje Ilirskih provincija (Recueil, Tom V, str. 29 i slijed.). Dubrovačku provinciju sačinjavali su: teritorij nekadašnje Dubrovačke Republike; područje Boke Kotorske i otok Korčula (čl. 70). Dijelila se na 3 distrikta, i to: Dubrovnik, Kotor, Korčula (čl. 64), te na 10 kantona: Dubrovnik, Cavtat, Kotor, Herceg Novi, Budva, otok Mljet, Slano, Pelješac, Korčula i Lastovo. Na čelu distrikata stoje subdelegati (»subdelegues«), i to u Kotoru subdelegat prve, a u Korčuli subdelegat druge klase (čl. 89—90). Općinom s manje od 2.400 stanovnika upravlja sindik, koji ima jednog zamjenika (čl. 108). U svakom kantonu kostoji jedan mirovni sudac (»juge de paix«), uz dva zamjenika i jednog kancelara (čl. 184). U našim razmatranjima bit će riječi o mirovnim sudovima u dubrovačkom i korčulanskom distriktu. 30 Isto, str. 272 i slijed. 211