ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 210
U ovom pregledu propisa francuskog zakonodavstva koji se odnose na sudske arhive, a kojih je važenje, kako je rečeno, protegnuto na čitavo područje Ilirskih provincija danom 1. I 1812, došli smo konačno i do posebno važnog carskog dekreta od 30. 9. 1811. god. Kako je već spomenuto, ovaj dekret sadrži dodatne odredbe o organizaciji pravosuđa, o sudskoj administraciji i o objavljivanju i stavljanju na snagu zakona francuskog carstva na području Ilirskih provincija. U ovom je zakonu osobito važna odredba po kojoj se ukidaju svi dotadanji sudovi onim danom kada će započeti redovitim poslovanjem novopredviđeni prizivni (apelacioni) sudovi u Ljubljani, Zadru i Dubrovniku. Tim danom treba na čitavom području Ilirskih provincija da počnu redovnim poslovanjem samo oni sudovi koji su predviđeni dekretom o organizaciji Ilirskih provincija od 15. 4. 1811 29 . Za naše je razmatranje najvažnija u ovom zakonu gl. III, koja govori o mjerama što se odnose na arhive sudova koji će se ukinuti. Potrebno je stoga nešto detaljnije razmotriti odredbe ove III glave. Čl. 25. propisuje da će, neposredno nakon formiranja novih prizivnih sudova, sudova prve instancije i mirovnih sudova, rndendanti i subdelegati zapečatiti kancelarije, arhive i druge depozite dokumenata i spise dotadašnjih — ukinutih sudova. Čl. 26. kaže: U mjestima gdje će stare sudske prostorije poslužiti novim sudovima, svi spisi i depoziti novca i ostalog što je postojalo u kancelarijama i arhivima, 'imaju se pohraniti u jednoj određenoj prostoriji, te ista zapečatiti. Istovremeno sačinit će se inventar svega navedenog, pa će na temelju tog inventara kancelar novog suda biti zadužen za odnosne spise, arhivalije i stvari. Čl. 27. dodaje: Unutar onog mjeseca dana kada se izvrši formiranje novog suda, ili prije ako to bude moguće, državni će prokuratori u zajednici s intendantima i subdelegatima, pohraniti spise starih sudova, u one kancelarije novih sudova, u koje spadaju po svojoj poslovnoj prirodi, prema poslovima na koje se odnose. Rasporedit će se sve što se nalazi u koncelarijama i arhivima ukinutih sudova. Čl. 28. određuje: Predaja će se izvršiti na bazi popisa ili sumarnog inventara, sastavljenog u postupku sa dotadašnjim čuvarima odnosne građe, kojima će se radi njihova razduženja predati jedna kopija inventara. Drugu kopiju inventara dobiva novi imalac građe, a treća će se kopija inventara predati »u arhiv Intendanture«. . Čl. 29. propisuje da će troškove inventarizacije, transporta i nove pohrane građe snositi državna blagajna. U čl. 30. određeno je da pečate treba prenijeti u kancelarije prizivnih sudova, tamo ih deponirati na čuvanje i na odgovornost tamošnjih kancelara, sve dok ne bude drugačije određeno od ministra pravosuđa, a na osnovi izvještaja generalnog komesara za pravosuđe Ilirskih provincija. 29 Isto, Tome II, str. 262.
