ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 209
općinske administracije, a otpravke ili prijepise tih spisa izdavat će arhivar mirovnoga suca« 22 . ;• Izgleda da se gornji propis sporo provodio, jer novi zakon od 17. 11. 1797. naređuje da se ubrza izvršenje zakona iz 1795. godine. Uz to propisuje, glede gore navedenog predavanja spisa, da ono mora uslijediti svake godine već u prvoj dekadi mjeseca siječnja, a da će se spisi pohraniti u onoj zgradi 'općinske administracije koju će odrediti općina. Ovaj novi zakon čini odgovornim i same mirovne suce za uredno izvršavanje ovog propisa. Dodaje, zatim, da se o pohranjenim spisima ima izdati potvrda; predviđa mjere protiv sudaca koji ne bi izvršavali navedeni propis, te konačno traži da se o urednom izvršenju ima uvijek obavještavati i sam ministar pravosuđa 23 . Niz propisa općenito govore o sudskom registraturnom poslovanju. Tako propis od 26. 9. 1796. naređuje vođenje registra kod sudova,, u koji da treba inventarizirati sve zakonske listove, okružnice i dopise koje sudovi primaju po službenoj dužnosti 24 . Zatim propis od 6. 7. 1810, koji govori općenito o organizaciji i radu sudova, pa uz ostalo i o sudskim kancelarima. U svom čl. 65. ovaj zakon predviđa, uz drugo, navršenih 27 godina kao uvjet za zvanje i mjesto sudskog kancelara 25 . Jednako je važan i propis zakona od 9. 7. 1810, kojim se zabranjuje štampanje i prodaja zakona, zakonskih akata, naredaba i propisa prije nego oni budu objavljeni u glavnom mjestu pokrajine 28 . Za sudsko registraturno i arhivsko poslovanje nesumnjivo su od osobite važnosti i propisi koje donose zakoni o građanskom i krivičnom sudskom postupku. Zakon o građanskom sudskom postupku za francusku carevinu stupio je na snagu 1. I 1807. god. 27 , i u toj svojoj redakciji on je stupio na snagu i za područje Ilirskih provincija danom 1. 1. 1812. godine, ukoliko nije modificiran propisima o kojima će kasnije biti riječi. U pogledu krivičnog sudskog postupka mjerodavan je bio carski dekret od 18. 6. 1811. god. Od njegovih propisa spomenimo: odredbu čl. 13. da u sporu oko lažnosti dokumenta sudski kancelari lično donose u sud original radi njegove provjere pred sudom; odredbe glave V o izdavanju prijepisa sudskih akata i o naknadama koje za takav posao pripadaju sudskom arhivaru, precizirano po vrstama poslova; odredbu da sudski kancelar prigodom posudbe spisa drugim organima uvijek mora takve spise posuđivati na temelju njihova popisa; odredbu da sudski kancelari ne smiju naplaćivati više od propisane tarife za svoje usluge strankama, te da ne smiju naplaćivati za radnje za koje u zakonu nije predviđena naplata; odredbe o prijepisima koje izdaju pomoćni sudski kancelarijski službenici i njihovi pisari; odredbe o bezuvjetnoj izradi sumarnog popisa građe koja se bilo kuda transportira; odredbe da se financijski spisi pišu trostruko, uz propisanu naplatu takse na prvom primjerku, a jedan njihov primjerak da se obavezno pohranjuje »u arhivu prefekture« 28 . 22 Isto, str. 28, 30. 23 Isto, str. 60, 62, 64. 24 Isto, str. 40. 25 Isto, Tome II, str. 52. 26 Isto, str. 74. 27 Isto, Tome I, str. 208. M Isto, Tome II, str. 172 i slijed. Dekretom od 9. I 1812. stavljeni su izvan snage neki od propisa francuskog Zakona o sud. krivič. postupku na području Ilir. procincija (isto, Tome I, str. 4). 14 Arhivski vjesnik 209
