ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 208
da komora posreduje i u sporovima između notara, ako takvi sporovi nastanu, pored ostaloga i glede čuvanja i držanja notarskih spisa. U čl. 4. pak određuje da je sekretar komore, uz ostalo, istovremeno i čuvar arhiva Notarske komore 17 . Za naše su raspravljianje od posebnog interesa i propisi o sudskim arhivima, čije je važenje gore spomenutim zakonima također protegnuto na područje Ilirskih provincija. Prije svega treba podsjetiti na propise zakona od 24. 8. 1790, koji u svom čl. 13. izričito određuje da su sudske funkcije strogo odvojene od upravnih, jer je ovakva podjela vlasti, ovakvo odvajanje sudske od upravne vlasti, uvedeno u krajevima koji su sačinjavali Ilirske provincije tek za francuske uprave i provođeno je u praksi kao jedan od temeljnih principa 18 . S tim u vezi potrebno je, pri prosuđivanju sudske arhivske građe, imati pred očima i činjenicu da je dekretom o dopunskoj organizaciji pravosuđa u Ihrskim provincijama od 30. 9. 1811, u glavi VI toga dekreta, određeno da će se o stečenim građanskim pravima prosuđivati po zakonima i propisima iz vremena prije stupanja na snagu francuskog gradjanskog zakonika 19 . Temeljne odredbe o organizaciji pravosuđa na području Ilirskih provincija sadrži višekratno citirani carski dekret o organizaciji Ilirskih provincija od 15. 4. 1811. Odnosne propise sadrži glava XVI, čl. 184—257 20 . Već spomenuti dekret od 30. 9. 1811, o kojem će biti još detaljnije riječi, donio je samo dopunske, detaljne odredbe, koje se nadovezuju na temeljne propise dekreta od 15. 4. 1811. Prelazeći na detalje o uređenju i poslovanju sudskih arhiva, treba prije svega spomenuti carski dekret od 30. 3. 1808, koji iscrpno govori o svim pitanjima sudskog poslovanja, pa dakako i o svim pitanjima tekućeg registraturnog poslovanja u sudovima. S našeg gledišta posebnu pažnju privlači glava IV, čl. 90—93, koji govore o sudskim kancelarima i njihovim dužnostima. U tom sklopu čl. 93. izričito određuje: »On će (tj. sudski kancelar, op. B. S.) brižno čuvati zbirke zakona i drugih djela za potrebe suda. On će bdjeti nad čuvanjem spisa koji su mu povjereni, kao i svih arhivalija« 21 . Posebnu je brigu ovo zakonodavstvo poklanjalo arhivskoj građi i registraturnom materijalu mirovnih sudaca. Tako već zakon od 17. 12. 1795. određuje gdje se imaju pohraniti spisi mirovnih sudaca. U tom se zakonu navodi da su se ti spisi nalazili kod nadležnog višeg suda, a da ih treba vratiti, po inventaru, mirovnim sucima. Za vrijeme izvanrednih opasnosti, kaže se dalje, treba te spise opet povući nadležnom višem sudu za civilne sporove, dok takve opasnosti ne prođu. Osobito je važan propis člana 4. istog zakona, koji određuje: »Minute spisa mirovnih sudaca, u civilnim stvarima, bit će deponirane, svake godine, u prostorijama zgrade 17 Isto, str. 320, 322. 18 Isto, Tome I, str. 8. Izvorni tekst glasi: »Les fonctions judiciaires sont distinctes, et demeureront toujours séparées des fonctions administratives. Les juges ne pourront, à peine de forfaiture, troubler, de quelque manière que ce soit, les operations des corps administratifs, ni citer devant eux les administrateurs pour raison de leurs fonctions.* 19 Isto, Tome II, str. 278—284. 20 Isto, Tome V, str. 68—94. 21 Isto, Tome I, str. 294, 296.