ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 252
stava usmjerena je pomaganju radova na »Corpus-u« i na vodičima. U god. 1967. sveukupno su talijanski državni arhivi dobili od Komiteta za historijske, filozofske i filološke nauke, na ime pomoći za naučna istraživanja, iznos od 50,100.000 tal. lira, od čega: 24,100.000.— za »Corpus«; 18,500.000.— za vodiče, te 7,500.000.— za razne ostale studijske radove. U god. 1968. predviđen je iznos od 40,500.000.— tal. lira. Od toga je za izradu »Corpus-a« predviđeno 20,000.000.—, za izradu vodiča 16,000.000.—, a ostatak za razne druge studijske radove talijanskih arhivista. Zadnji članak ove četvrte rubrike novoga časopisa također je vrlo instruktivan. Njime L. Firpo daje sumaran prikaz nedavno provedenog »Referenduma o državnim arhivima u Italiji« (str. 130-156). Radi se o anketi na' koju su odgovorila 92 arhivska radnika i 45 istraživača — korisnika građe u arhivskim ustanovama. Upitnike za anketu pripremila je grupa za sociološka istraživanja Pravnog fakulteta u Torinu. Po završenoj anketi ista je grupa obradila i klasificirala prikupljene podatke. Poseban je upitnik bio priređen za anketiranje arhivskih radnika, a poseban za anketiranje istraživača. Upitnik arhivistima sadržavao je dva dijela. Prvi se odnosio na pitanja statusa i karijere arhivista: stručno školovanje i sistem stručnih ispita; spremu za stjecanje viših stepena u zvanju; odnos stepena i funkcija u arhivističkoj karijeri; opravdanost zahtjeva arhivista da ih se zaposli u onoj regionalnoj arhivskoj ustanovi u kojoj će, prema fundusu svojih posebnih znanja i stručnih kvaliteta, moći da đađu najbolje rezultate u radu; profesionalno formiranje i lik arhivista; mjesto arhivista u historiskoj nauci; opći društveni položaj arhivista (posebno u odnosu na sveučilišne nastavnike i institutske radnike). Drugi se dio upitnika za arhiviste odnosi na neke zadatke arhivskih ustanova i na organizaciju arhivske službe, kao što su: preuzimanje arhivske građe u odnosu na tvorce te građe; čuvanje, zaštita i fotoreprođukcija građe; usluge arhiva istraživačima; nove vrste radnih mjesta u arhivskim ustanovama; odnosi između državnih arhiva i Ministarstva unutrašnjih poslova, kao njihovog nadležnog resora. Upitnik^ upućen istraživačima (naučnim radnicima, korisnicima arhivske građe) sadržavao^ je pitanja koja se odnose na: pristupačnost korištenju građe pohranjene u državnim arhivima; profesionalni lik arhivista i njihova zvanja; odnose između državnih arhiva i nadležnog im resora Ministarstva unutrašnjih poslova. Izvanredno su zanimljivi prikupljeni odgovori na ovako koncipirane upitnike. Zaslužuju iscrpniji prikaz i komentar, koji, međutim, prelazi okvire ovoga informativnog prikaza. Osvrnut ćemo se detaljnije na njih drugom prilikom, raspravljajući o srodnim problemima u nas. Ovom zgodom spomenimo samo neke elemente opće ocjene, kakvu je autor članka (L. Firpo) dao provedenoj anketi. On konstatira živ interes arhivskih radnika za ovakvu anketu i za ovu vrstu njihova dijaloga sa istraživačima — korisnicima arhivske građe. Naprotiv, ovi potonji, nisu pokazali dovoljno interesa, pa ni temeljitije angažiranosti pri izradi svojih odgovora na pojedina pitanja iz upitnika. Očekivalo se od njih više. Autor ostavlja otvorenim pitanje, da li je taj slabiji interes istraživača za ovakvu anketu rezultat: njihove povoljne ocjene postojeće aktivnosti arhivskih ustanova i rezultata rađa kakve postižu te ustanove; smanjenog interesa za arhivska istraživanja, ili je to rezultat prezaposlenosti anketiranih. Uz to, autor napominje, možda se radi i o tome, da kulturni radnici u Italiji nisu još dovoljno naviknuti na ovakve vrste ispitivanja javnog mnijenja putem anketiranja. U svakom slučaju, autor smatra, da je potrebno izvršiti analizu organizacije rada na anketi, kao i grešaka uočenih u njenoj provedbi, pa da se stečena iskustva iskoriste kod srodnih i ponovljenih anketa, koje će se ubuduće provoditi. Peta rubrika novog časopisa nazvana je »Sveučilišni život«. I kroz nju se očituje ona osnovna težnja časopisa, da zahvati u šire probleme kulturne domene, dakako, prije svega ü ona temeljna pitanja, koja su od posebnog 252
