ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 251
policijski i sudski spisi. Diplomatska građa ovog perioda je ponešto manje korištena, po mišljenju autora (str. 112), dok se nije uočilo: »da ona pruža nove poglede na situaciju u evropskom Balkanu, te dragocjene podatke o odnosima između evropskih i talijanskih demokratskih pokreta«. Konačno, u ovom periodu poslije drugog svjetskog rata, bio je u porastu također i interes talijanske historiografije za sa vremenu — najnoviju historiju. Autor (str. 112) želi da naročito istakne, kako su bile uske veze između: studija o Risorgimentu, onih o postrisorgimentu i studija o »krizi fašističkog perioda«. Uz dokumentaciju koja se odnosi na ekonomske prilike, mnogo je korištena i arhivska građa koja ilustrira unutarnje političke, diplomatske i vojne odnose. Istraživanja ovog perioda bila su ograničena nužnom nepristupačnošću dijela arhivske građe. Historiografija stalno nastoji da »prebrodi« ova ograničenja. U tome joj pomažu, ističe autor (str. 112) bogata dokumentacija iz novinske štampe i »mnogovrsni sistemi informacija, koji danas postoje izvan arhiva«. Autor zaključuje svoja izlaganja konstatacijom, da je u proteklih dvadesetak godina historiografija postavljala arhivima mnogo veće zahtjeve nego li ranije, a da su talijanski arhivi ne samo ispunili sve te zahtjeve, već su joj stavili na raspolaganje i ranije zanemarene arhivske fondove, potičući time i nove vrste i aspekte istraživanja. Konačno, i arhivisti su postepeno zauzimali svoje određeno mjesto u redovima neposrednih istraživača. U drugom prilogu četvrte rubrike A, Lombardo daje (str. 114—117), sažeti prikaz aktivnosti Nacionalnog komiteta za historijske, filozofske i filološke nauke u periodu 1964—1967. godine. Financijska sredstva kojima je Komitet raspolagao, i kojima je mogao poticati naučna istraživanja, bila su za 3—4 puta manja od postavljenih zahtjeva. Time je bilo onemogućeno neko značajnije poticanje istraživanja na zapostavljenim naučnim područjima. Ponešto se u tom pravcu postiglo koordiniranjem istraživačkih programa, koji su bili upućeni Komitetu. Autor naglašava, đa je svakako bilo korisno osnivanje ovog Komiteta (1963. god.) i da se njegova djelatnost korisno odrazila. U jednom od slijedećih brojeva ovoga časopisa bit će objavljen pregled naučnih projekata, koje je financirao Komitet. Na području arhivske djelatnosti Komitet je financijski pomagao izradu vodiča kroz arhivsku građu, posebno u državnim arhivima Napulja i Palerma, te u Centralnom drž. arhivu u Rimu. Pri tome se vodilo računa o naročitoj vrijednosti vodiča, kao naučnoinformativnog pomagala. Uz to je Komitet pružio i posebnu pomoć Generalnoj direkciji talijanskih državnih arhiva za izradu »Općeg vodiča kroz talijanske državne arhive«. Nadalje je financijski pomagao: izradu vodiča za kolekcije statuta; za istraživanja iz oblasti historije umjetnosti, izvršena sa strane arhivista, kao i za evidenciju građe u stranim arhivima, koja je od interesa za talijansku nauku. I veliki pothvat da se izradi »Corpus membranarum italicarum« dobio je, dakako materijalnu pomoć Komiteta. U ovu je akciju uključena i evidencija notarskih protokola i isprava, provođena na području Italije. U nju je bilo uključeno oko 70 suradnika, a proširena je i na evidenciju takve građe izvan Italije, u zemljama mediteranskog bazena, gdje je bio raširen notarijat »talijanskog tipa«, kako kaže autor (str. 116). Arhivisti — suradnici na izradi »Corpus-a« održali su, u periodu 1964—1967. godine, niz radnih dogovora i savjetovanja. O toku i rezultatima ovoga rada izvještavat će periodički i ovaj novi arhivistički časopis, zaključuje autor A. Lombardo. Vrlo je instruktivan i značajan prilog ovom članku (str. 118—123). On sadrži potpuni pregled po godinama (1964—1967.), svih dotacija što ih je Komitet dodijelio talijanskim državnim arhivima. Finansirani su naučni radovi: na spomenutom »Corpus-u«; na izradi vodiča; na pripremi zbornika odabrane arhivske građe; na izradi evidencije arhivske građe u stranim arhivima; na proučavanju razvoja arhivistike u stranim zemljama; na izradi arhivističke bibliografije; na izradi nekih specijalnih historijskih studija. Glavna masa financijskih sred251
