ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 8

U »Arhivskom vjesniku« sv. I

1

, kao i u našoj knjizi o ustanku mornara u Boki Kotorskoj

2

, uputili smo apel za sistematsko prikupljanje ovakve historijske građe. Nažalost, većeg odjeka baš nije bilo na taj apel, iako se moglo očekivati da će više učiniti u tom pravcu kako historijski instituti, tako i historijski arhivi i pomorski muzeji na našoj obali. Nadovezujući na građu objavljenu u spomenutom sv. I »Arhivskog vjesnika«, objavljujemo sada 12 dokumenata, pronađenih u bečkom Kriegsarchivu

3

. U dva navrata, 1965. i 1966. god. obavili smo dugotrajnija istraživanja u fondovima tog Arhiva. Najprije s težištem na proučavanju pronađenih procesnih spisa koji se odnose na ustanak mornara u Boki Kotorskoj

4

, o kojim će spisima biti još posebno riječi, a zatim usredotočivši napore da se pronađe građa o revolucionarnim pokretima mornara u Puli — glavnoj ratnoj luci Austro-Ugarske. Ovo potonje je bilo osobito potrebno, jer su dosada postojale tek indicije o tim zbivanjima u Puli, koja doduše nisu rezultirala onakvim ustankom kao u Boki Kotorskoj, ali se revolucionarna previranja i pokreti mornara u Puli javljaju već od sredine 1917. god., pa se od kraja 1917. god. očituju sve intenzivnije. Najprije u januaru 1918. god., paralelno s akcijom arsenalskih radnika Pule, pa u vrijeme oko prvog maja 1918. god., zatim koncem jula 1918. god., pa sredinom septembra 1918. god., te konačno u oktobru 1918. god. Teklo je to zapravo kontinuirano, no izbilo je u formi javnih akcija naročito u spomenutim periodima. Kako su to skoro sasvim neobrađeni historijski događaji, izuzev donekle akcije arsenalskih radnika u januaru 1918. god., to im je i trebalo posvetiti posebnu pažnju. Rezultati spomenutih arhivskih istraživanja bili su uspješni, pa će se moći sukcesivno objaviti dosta arhivske građe o ovoj problematici

5

. Proces revolucionarnog previranja i pokreta, o kojemu je riječ, javlja se stalno u povezanosti na cijeloj obalnoj liniji od Pule (a i Trsta) pa do Boke Kotorske. Naučno ga se može tretirati samo u toj cjelini, pa se i pronalaženje i objavljivanje građe o tom historijskom procesu mora držati te cjeline. Dokumenti koje ovom prilikom objavljujemo odnose se na nekoliko tematskih pitanja iz te cjeline. Dokumenti pod br. 1, 2, 3, 4 i 6 predstavljaju pisma mornara — učesnika revolucionarnih pokreta. Ona predstavljaju dragocjenu građu, a nažalost tako slabo sačuvanu. Danas je uglavnom možemo još naći u sudskim dosijeima, gdje su ta pisma svojevremeno uložena kao corpora delicti. Barem taj izvor treba još temeljito ispitati radi daljnjih dopuna. Nadamo se, 1 Stulli B., Prilozi građi o ustanku mornara u Boki Kotorskoj 1—3. februara 1918. (»Arhivski vjesnik«, I, Zagreb 1958), str. 174, 178. 2 Stulli B., Ustanak mornara u Boki Kotorskoj 1—3. februara 1918. (Split 1959), str. 7. 3 I u arhivima Praga, i u tamošnjem Vojno-historijskom muzeju s eksponatima koji se odnose na ustanak mornara, pronašli smo također nešto nove građe. Isto tako i kod druga T. Nitke u Pragu, nekada mornara u Puli i Boki, politički vrlo aktivnog, dobili smo niz korisnih obavještenja i ilustrativnog materijala iz njegove kolekcije, pa mu i ovom prigodom, kao i ostalim drugovima u Pragu, toplo zahvaljujemo na pomoći. ' i III 4 Iz ove obimne građe fotokopirano je tom prigodom blizu 600 stranica odabranog teksta. ; • ! 111| i 5 Od ove vrlo obimne građe fotokopirano je nešto preko 2.000 stranica odabranog teksta. 8