ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 402

Među objavljenim prilozima u poglavlju »Članci i rasprave« naročito je zanimljiv članak dr. Hamdije Kapidžića »Diskusija o državopravnom položaju Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske vladavine (pokušaji aneksije)«. Autor je na 55 strana obuhvatio diskusije koje su prethodile aneksiji Bosne i Hercegovine do koje je došlo 5. X 1908. Pisac se djelomično koristio materijalima koji se odnose na aneksiju Bosne i Hercegovine iz Kalajevog memoranduma 1882. godine, kao i izvještajem sa ministarske konferencije od 1. XII 1907. Zbog važnosti oba ova dokumenta autor je objavio kao priloge svome članku. Članak Riste Besarovića »Djelovanje Koste Ugrinića u svijetlu dokumenata austrougarske okupacione uprave u Bosni i Hercegovini« (str. 189—208) prikazuje život i rad Koste Ugrinića, istaknutog političkog radnika u prvoj' deceniji austrougarskog upravljanja u Bosni i Hercegovini, te njegov utjecaj na razvoj političke situacije u tim krajevima. Živeći u St. Gradiški dovoljno blizu Bosne K. Ugrinić održavao je vezu između Bosne i drugih naših krajeva, u prvom redu sa Srbijom i Vojvodinom. Bio je bliski saradnik Vase Pelagića. U svome članku »Vidićeva »Prosvjeta« 1885—1888« (str. 209—228) Todor Kruševac iznosi situaciju u Bosni i Hercegovini poslije okupacije, kao i nastojanje Austrougarske monarhije da učvrsti svoje pozicije u okupiranom području. Pored niza mjera poduzetih u tome pravcu Austrougarska ulaže napore da pokrene časopise za svaku konfesionalnu grupaciju posebno. Ovi časopisi trebalo je da posluže kao vrlo efikasni instrumenti za političko usmjeravanje pojedinih grupacija u interesu okupatora. Pisac članka prikazuje kako je srpsko građanstvo u Bosni i Hercegovini prozrelo namjere Austrougarske monarhije, te je pružalo otpor za pokretanje takvog lista, koji bi propovijedao lojalnost prema okupatoru. Risto Đ. Besarović odbija da preuzme ulogu urednika ovog lista, kako ne bi iznevjerio nacionalna stremljenja srpskog građanstva u Bosni i Hercegovini. Ne našavši ni jednu drugu ličnost za urednika iz kruga bos. hercegovačkih Srba, austrijske vlasti su povjerile tu dužnost Vojvođaninu Jovanu Vidiću. Autor ističe ulogu Vidića kao urednika prvog srpskog lista »Prosvjeta«, koji je bio lojalan prema okupatoru i kao takav nastojao da udovolji svim zahtjevima Zemaljske vlade. Hamid Dizdar u svome članku »češki melograf i slikar Ludvig Kuba i njegov rad u Bosni« (str. 229—239) opisuje život i rad Ludviga Kube koji je proputovao sve slavenske zemlje i »vrlo brižljivo sakupljao sve ono što je u bilo kakvoj vezi s narodnim muzičkim stvaralaštvom«. Naročito se osvrće na njegovo djelovanje u Bosni gdje je »sabrao i predao 1125 napjeva i tekstova«. Tadašnji upravnik Zemaljskog muzeja Košta Herman omogućio je Kubi da proputuje Bosnu s time da prikupljeni materijal šalje časopisu »Glasnik zemaljskog muzeja«. U nastavcima kroz četiri godine »Glasnik zemaljskog muzeja« objavio je 965 pjesama (popjevki) s tekstovima i notama. Objavljena djela Ludviga Kube su doprinjela proučavanju jugoslavenskog muzičkog folklora. Ibrahim Ibrišagić u svome članku »O nekim događajima iz razvitka radničkog pokreta u Banja Luci u periodu 1918—1921« (str. 241-259) ukratko iznosi raspoloženje naroda u Banja Luci u prvim danima po oslobođenju 1918. godine. Posebno prikazuje razvoj radničkog pokreta kao i ulogu i djelovanje komunističke partije u tome gradu u periodu od 1918—1921. godine tj. do likvidacije organizacije komunističke partije u Banja Luci. U svome članku »Majevički četnici« (str. 261-330) Slavko Mićanović dao jè jedno opširnije tumačenje četničkog fenomena kod nas. Objašnjavajući razvoj, širenje i djelovanje četničkog pokreta na Majevici i u njenoj okolici, pisac navodi kao vrlo pogodne uslove: geofizički položaj, historijske momente, ekonomske, društvene i političke prilike tih krajeva. Citirajući niz izvornih dokumenata autor nam prikazuje organizaciju i djelovanje četničkog pokreta, međusobne odnose, a posebno odnose njihovih komandanata. 402