ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 401
U poglavlju »Arhivistika i arhivska služba« donesen je članak Kasima Isovića »O nekim pitanjima i iskustvima u radu na sređivanju arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine« (str. 7—61). Autor nas upoznaje sa općim stanjem i strukturom arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine. Kao opću i zajedničku karakteristiku cjelokupne građe ističe masovnost, naročito one građe koja nastaje poslije 1945. godine. Postavlja pitanje vrijednosti novije, a naročito najnovije arhivske građe kao jedinih (isključivih) naučno-istraživačkih izvora i problem škartiranja te građe. Iznosi iskustva i rezultate jednog unutrašnjeg škartiranja. Nadalje autor opisuje način sređivanja arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine, obradu arhivske građe — izradu informativnih pomagala. Za efikasnije i brže dovršenje sređivanja arhivske građe autor predlaže angažiranje većeg broja honorarnih saradnika. Zatim opisuje stanje »arhivskih knjiga«. Kao jedan od najvažnijih problema ističe pitanje oštećenja arhivskih knjiga, koje je moguće otkloniti primjenom konzervatorskih i knjigovežačkih zahvata. Kao nedostatak arhivskih knjiga autor ističe njihovu glomaznost i veliku težinu. Privremeno rješenje nalazi u rastavljanju knjiga na manje dijelove, čime bi postale podesnije za rukovanje i njihov vijek trajanja bio bi produžen. Radi česte upotrebe unikata-knjiga, za njihovu zaštitu, predlaže prepisivanje arhivskih knjiga ili prenošenje sadržaja predmetnika i imenika na kartonske listiće. Nadalje nas autor upoznaje sa dva sistema arhiviranja spisa u Arhivu Bosne i Hercegovine: sistem hronološki i sistem predmetnog arhiviranja, koji se zbog korištenja šifara interno naziva »šifarski sistem«. Na kraju daje opis vrlo praktične kartonske kutije za arhiviranje spisa i potrebne informacije sa tehničkim podacima i načinom izrade. Isović ističe da takvu kartonsku kutiju Arhiv Bosne i Hercegovine izrađuje u vlastitoj režiji. Cijena takve kutije iznosi 141 din. Članak je popraćen nizom zanimljivih fotografija o arhivskoj građi, njenom smještaju i kartonskoj kutiji. Mitar Papić u svome članku »Arhivski materijali i rukopisi u Narodnoj biblioteci Bosne i Hercegovine« (str. 63—74) dao je detaljan pregled svih dokumenata, rukopisa, bilježaka i ostale građe, koja se nalazi u Narodnoj biblioteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Kao jedan od najvažnijih i po obimu i po kulturno-historijskom značaju autor navodi fond »Prosvete« srpskog kulturnog društva. Pored toga pomin je i niz drugih značajnih i dragocjenih materijala kao što su: Krišićeva građa, arhivska građa Riste Šušljića (važna za historiju srpskog školstva), pisma književnika, rukopisi neobjavljenih i objavljenih djela naših književnika, rukopisne knjige i dr. U svome članku »Arhiva Bosanskog vilajeta« (str. 74—84) Hamid Hadžibegić osvrnuo se na spise Bosanskog vilajeta koji se nalaze na čuvanju u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Ova građa se sastoji od oko dvijesto hiljada dokumenata iz posljednjih 30 godina turske uprave, veoma je raznovrsna i pruža zanimljive i vrlo značajne podatke o ekonomskim, društvenim i političkim prilikama u našim krajevima. Vjekoslava Hunski u svome članku »Fond časopisa »Nada« (1895—1903) u Arhivu grada Sarajeva« (str. 85—91) daje pregled podataka o tome fondu, koji je od velikog značaja za historiju književnosti i novinarstva u Bosni i Hercegovini. Autor iznosi kratak sadržaj fonda i daje analizu pojedinih važnijih dokumenata. U svojim napisima Kasim Isović: »Stručni rad u Arhivu Bosne i Hercegovine u 1963. i 1964.« i Hamid Dizdar: »Pregled rada u Arhivu grada Sarajeva«, upoznali su nas sa radom ustanove i ostvarenim rezultatima u 1963. i 1964. godini. Na kraju poglavlja »Arhivistika i arhivska služba« nalaze se dvije informacije koje su napisali povodom 10-godišnjice osnivanja Arhiva u Tuzli Đorđe Lazarević i Arhiva Hercegovine u Mostaru Hivzija Hasandedić. U navedenim člancima autori daju pregled fondova i zbirki tih ustanova. 26 Arhivski vjesnik VII-VIII 401
