ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 382
veličine 63 X 283 cm, razmjera oko 1 :100.000. Potječe od anonimnog autora, vjerojatno krajem 18 stoljeća. Orijentirana je na jug. Na njoj vidimo zabilježene na stotine naziva naših primorskih gradova, sela i zaselaka. Orografija i hidrografija su izrađeni brižno, a vegetacija se diferencira na polja, pašnjake i šume. Poseban kuriozitet ove podskupine čine dvije manuskriptne karte našeg kartografa Pa via Rittera-Vitezovića. Prva karta (list 60) ima naslov »Mapa Generalis Regni Croatiae Totius Limitibus suis Antiquis, videlicet, a Ludovici, Regis Hungariae, Diplomatibus, comprobatis, determinati«. Prikazuje Hrvatsku između Save, Kupe, jadranske obale do Neretve, zatim dinarskih grebena do Vrbasa. Na karti je ucrtana granica Karlovačkog mira. Na poleđini karte zapisano je Vitezovićevom rukom, da je karta namijenjena kao prilog knjizi grofa Marsiglija o Hrvatskoj i da je izrađena 1699 godine. Karta mjeri 46 X 69,5 cm. Mjerilo je izraženo dužinski: 15 Horae = 10,5 cm. U donjem desnom uglu karte zabilježeno je po Vitezoviću »Croatien Granitz Carten No 3«. Druga Vitezovićeva karta u ovoj podskupini izdvojena je iz kartografske zbirke, te visi uokvirena na zidu arhivskog hodnika. Do sada se o njoj znalo tek toliko, koliko se razabire iz samog naslova s napomenom, da je u vezi s Acta Congregationum general. Reg. Fase. III, sv. 11, br. 12. Ali i bez ove napomene očito je, da karta spada u prvoklasni raritet zbirke i da predstavlja Vitezovićev original, koga je on lično izradio za cara Leopolda u Beču, nakon uspješno zaključenih terenskih radova u Marsiglijevoj komisiji 1699 godine. Iste godine izradio je Vitezović i spomenicu, u kojoj je potanko izložio topografske oznake hrvatsko-turske granice zaključene Karlovačkim mirom 28 . Uz ovaj spis izradio je i spomenutu kartu, ali se ona sticajem okolnosti zamela. Dok se danas original Vitezovićeve spomenice caru Leopoldu čuva u Sveučilišnoj biblioteci u Bologni 29 (rodnom mjestu grofa Marsiglija), karta je ostala kod nas. To je opsegom i izradbom veoma uspjela mapa. Naslov joj glasi: »Mapa Geographica; Croatiae partem Illam per quam Limites Caesareum et Ottomannicum Imperia, ab Utriusque Commisariis, juxta Pacis Carlovitzensis Instrumentum; Signis partim Naturalibus: Fluminibus, Montibus, partim Artificialibus folius nimirum Collibus Humka communiter dictis constituti; nempe ab Ostiis Unae flu. usque ad Tripl. Confinium«. Veličina karte iznosi 95 X 102 cm, mjerilo 10 Horae = 23,3 cm, orijentacija je k jugu, a orografija je prikazana osjenčanim krtičnjacima 29 *. Podskupina II ima 20 karata. Pretežno su to novije štampane karte Bosne i Hrvatske. Najstariji primjerci ne prelaze 19 stoljeće. Podskupina III sastoji se iz 16 karata, koje su većinom iz 19 stoljeća. Prikazuju »ugarske zemlje« u cjelini, ili pojedine dijelove. Među njima su obuhvaćeni i naši krajevi, napose Hrvatska. Podskupina IV sastoji se iz raznih karata većeg mjerila stranih, većinom evropskih zemalja (10 komada). 28 Naslov spomenice je »Responsio ad postulata illustrissimo ac excellentissimo domino, domino Aloysio Ferđinando comiti Marsiglio, sac. caes. reg. maiestatis camerario, peditatus colonello, et ad limites totius Croatiae commissario plenipotenziario etc. Sub Dresnik 25. Septembris 1699«. 29 Codex 103, str. 27—34; up. S. Beigl, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u sveučilišnoj biblioteci u Bologni, Glasnik Zern, muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1901, 537—563. 29 a Up. M. Markovič, Pavao Vitezović kao kartograf, Senjski zbornik, Senj. 1965. 382
